Razgovor s Bernardom Gršićem

Državni tajnik za digitalno društvo: Hrvatskih e-građana nema dovoljno!

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva gotovo godinu dana nakon svog osnivanja stigao je i na društvene mreže. Ured koji se bavi digitalnom infrastrukturom i uslugama javnog sektora, između ostalog, od svibnja ima i novog državnog tajnika – Bernarda Gršića. Bio je to povod da porazgovaramo s njim o aktivnostima Ureda, na internetu i izvan njega, te kako će one utjecati na daljnji razvoj hrvatskog društva kao – digitalnog.

Od Središnjeg državnog portala gov.hr, središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske, preko popularizacije e-usluga kao što su e-Građani, sve to, i mnogo više, spada pod djelokrug Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. A njegova vizija? Hrvatska kao razvijeno digitalno društvo.

Želi se to postići trenutno pod vodstvom Bernarda Gršića, koji je svoju karijeru gradio u IT odjelima državnih tvrtki i ustanova, kao što su CARNet, Hrvatske autoceste ili Hrvatska gospodarska komora, da bi krajem travnja, nakon što je s dužnosti smijenjen prethodni tajnik, Marijan Lalić, prešao iz Ministarstva uprave na mjesto državnog tajnika Ureda. Kako planira voditi ured možda najbolje govori način na koji gleda na informatičke tehnologije i njihov utjecaj na društvo – a to je u cijelosti, govori mi na početku razgovora, od edukacije o novim uslugama i tehnologijama, uređaja, njihovom korištenju, načinu razmišljanja pri korištenju tih tehnoloških dostignuća, pravila ponašanja, komunikacije, pa do samih tehnoloških rješenja, inovacija i prilagodbe novih usluga digitalnog društva u zakonodavni okvir te otklanjanja prepreka za nesmetan razvoj cijelog društva koristeći digitalne tehnologije.

U osnovi bi razvijeno digitalno društvo trebalo donijeti slobodu svakom pojedincu. Iako se na prvu čini zbunjujuće o kakvoj se slobodi radi, smatram da je upravo cilj biti slobodan od raznih nepotrebnih poslova i postupaka kojima danas opterećujemo svoj život.

Nikako ne možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem

gov.hr

e-Građana nema dovoljno, kao ni usluga koje im se nude, a poboljšanje tog stanja jedan je od prioriteta Ureda, otkriva Gršić.

Građanima će tu svakako pasti na um projekti koji su namijenjeni upravo njima i koji će im smanjiti nepotrebne odlaske na šaltere, poput e-Građana, koji mogu uštedjeti i vrijeme i novac. Međutim, iako dobro zamišljene, te usluge, kao i općenito stanje digitalizacije društva, imaju mjesta za napredak, smatra Gršić. Spominje i DESI indeks – po njemu smo “uspješni” u tome da smo već treću godinu na istom mjestu, 24. od 28 zemalja Europske unije, kaže. Time nikako ne možemo biti zadovoljni, a s time se slažu i građani:

U obzir moramo uzeti trenutno stanje IT-ja u javnom sektoru. Svjesni smo da je ono puno izazova, no druge strane, hrvatska IT industrija svake godine bilježi porast izvoza, stoga možemo zaključiti da je prepoznata i izvan granica Hrvatske, dovoljno zrela i sposobna riješiti svaki izazov koji se pred nju postavi. Za inovacije često dobivamo nagrade na raznim natjecanjima, a imamo i sposobne mlade informatičare koji se često s natjecanja vrate s nekom od medalja. Naš je cilj putem raznih postojećih dobrih projekata, a kojih će biti sve više, stvoriti preduvjete za puni rast i razvoj društva, koristeći digitalne tehnologije.

Smatram da je i broj građana, korisnika sustav e-Građani premali, ali isto tako da je i broj usluga premali, stoga je potrebno stalno praćenje i koordinacija novih usluga i poticanje korisnika na korištenje jedna od osnovnih uloga ovog Ureda. Upravo su tu velika očekivanja svih zainteresiranih. Teško je u ovom trenutku obećati kojom će se brzinom nešto razvijati, ali možemo obećati da ćemo svim građanima, pogotovo onima aktivnima na društvenim mrežama, pokušati približiti digitalne javne usluge i raditi na njihovom poboljšanju.

Inače, prema najnovijim informacijama, e-Građani imaju 445.402 jedinstvenih korisnika.

Utjecaj ‘politički intenzivnog razdoblja’ i na sporiji razvoj digitalnog društva

Kao što je spomenuto, Gršić je u Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva došao iz Ministarstva uprave, gdje je bio pomoćnik ministra. Dok se Ministarstvo bavi e-Hrvatskom, Središnji državni ured osnovan je kako bi se stavio poseban naglasak na razvoj digitalnog društva – kako objašnjava Gršić, u slučajevima kad se nekim od upravnih područja želi dati poseban značaj, Vlada osniva upravo središnji državni ured.

Digitalno društvo puno je širi pojam od informatizacije ili digitalizacije poslovnih procesa kojima se za tijela državne uprave bavi Ministarstvo uprave, dok se drugim poslovima u širem kontekstu bavi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

No, ne može se zažmiriti na činjenicu da su neke od aktivnosti vezane uz digitalizaciju i razvoj digitalnog društva u posljednje vrijeme usporile – osim kreiranja novog ureda, tomu je kumovalo i, Gršićevim riječima, “politički intenzivno razdoblje”. Ističe na čemu se ipak u tom periodu radilo:

U svibnju ove godine Vlada je donijela Strategiju e-Hrvatska 2020 i njezin akcijski plan kroz koji je osigurano oko 2,7 milijardi kuna za projekte informatizacije. Ta se strategija i akcijski plan pisala nekoliko godina i u ovom trenutku imamo dokument koji nas obvezuje i s pravom se očekuje provedba tih projekata, nakon čega će Republika Hrvatska sigurno biti digitalno drugačija. Naravno, za provedbu je potreban sinergijski učinak i koordinacija svih tijela koja sudjeluju u provedbi, ali i tržišta, odnosno IT industrije. Iako sam nedavno došao na ovu dužnost, još uvijek su u tijeku neki infrastrukturni projekti ureda, ali se i oni privode kraju. Planovi za rad su veliki i već sada svim raspoloživim resursima radimo kako bismo do kraja mandata uspjeli osvijestiti građane o korištenju digitalnih usluga te pokrenuti projekte koje smatramo važnima.

‘Matija Kopić izuzetan je poduzetnik’

Kritike Matije Kopića, kao i drugih koji se brinu oko fokusa države, Gršić smatra opravdanima, a tu vidi ulogu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva – da stavi fokus na budućnost.

Kad smo kod uključivanja IT industrije, Gršić se dotaknuo i na sastanak s Matijom Kopićem, pokretačem Farmerona i Gideon Brothersa, istaknuvši kako razumije njegovu zabrinutost:

Matija Kopić izuzetan je poduzetnik i drago mi je što sam imao priliku s njim razgovarati. Iznio je svoje stajalište i cijenim njegov istup. Svjesni smo izazova i želimo situaciju mijenjati nabolje. Otvoren sam za svaku novu ideju, suradnju i komunikaciju. Osobno imam otvorenu i dobru komunikaciju s HUP-om, HGK-om, AmChamom i mnogima drugima. Treba postojati simbioza između države, privatnog sektora i građana.

Protok informacija i dvosmjerna komunikacija su nužnost, pogotovo u digitalnom svijetu, jednako kao i biti aktivan građanin. Moja su vrata otvorena svima koji smatraju da mogu doprinijeti bilo idejom, savjetom ili pak kritikom. Zadatak mene i cijelog Ureda bit će kristalizirati usmjerenost na budućnost.

Za dvosmjernost komunikacije tu su društvene mreže, ali potrebni su i aktivni građani, smatra moj sugovornik, stoga poziva na njihovo sudjelovanje u kreiranju i mijenjanju zakona kroz e-Savjetovanja te na druge proaktivne načine, a veseli se i suradnji s mladima – najavljuje potpisivanje sporazuma o suradnji s FER-om i drugim zainteresiranim fakultetima kako bi se uspostavila što bolja komunikaciju upravo s onima kojima digitalno društvo nije nepoznanica. Zanimljivo, kratko se osvrnuo i na manjak IT stručnjaka – kao što ih nedostaje i u realnom sektoru, slično je i u javnoj upravi.

Kratkoročni planovi Ureda: GDPR

Dugoročni prioriteti Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva odnose se na rad na svim područjima kojima se određujemo na ljestvici DESI indeksa, što uključuje povećanje stupnja digitalne pismenosti, sumira na kraju razgovora Gršić, a kratkoročno ističe konkretne aktivnosti vezane uz EU regulativu GDPR (General Data Protection Regulation), koja će u Hrvatskoj biti u primjeni od svibnja iduće godine, potom analizu pojava na internetu i društvenim mrežama te drugim oblicima digitalnog komuniciranja s naglaskom na nepoželjne aktivnosti (nasilje, širenje mržnje i drugih oblika netrpeljivosti), kao i program suzbijanja tih nepoželjnih aktivnosti, te aktivno sudjelovanje u povjerenstvima i odlukama vladinih tijela vezano za područja iz djelokruga Ureda.

A planovi na Facebooku, Twitteru i LinkedInu?

Kroz komunikaciju na društvenim mrežama, ali i komunikaciju koju ćemo pokušati njegovati sa svim medijima, posebice onima specijaliziranima za praćenje nama bliskih tema, pokušat ćemo približiti usluge digitalne Hrvatske građanima. Očekujemo i povratne informacije kako bismo u svom radu bili što bolji i kako bismo, zajedno s građanima koji će aktivno sudjelovati u procesima digitaliziranja javne uprave stvarali bolju – digitalnu – Hrvatsku.