Kako su porezne izmjene stavile u fokus studente i studentski rad

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Prošli tjedan, sasvim nenadano, na dnevni red, između skijanja i vremenskih nepogoda, došla je tema oporezivanja studentskog rada. Iako tek preostaje vidjeti što će se događati po tom pitanju, jedno je sigurno: cijeli slučaj stavio je fokus na studentski rad, dijelom iz financijske perspektive, a dijelom jer je to način da se steknu praktično znanje i iskustvo. Evo što su nam o tome rekli osnivač Neuralaba Krešimir Končić, prodekan za nastavu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Marko Delimar te student Marko Božac.

porez-studenti

Tema o oporezivanju studentskih ugovora prošli je tjedan digla dosta prašine. Radilo se, barem kako se na prvi mah činilo, o smanjenju neoporezivog dijela s dotadašnjih 50.000 kuna na 15.000 kuna, po stopi od 24 posto plus prirez, i to od 1. siječnja 2017. godine. Vijest je izazvala lavinu komentara, i to ne samo studentskih, te najavu prosvjeda, da bi se prošli četvrtak krajem dana Porezna uprava očitovala priopćenjem da se zapravo radi o krivom shvaćanju i grešci u komunikaciji.

Prema objašnjenju Porezne uprave, studenti koji rade uz studij, a procjenjuje se da ih je 75.000, trebali bi biti u povoljnijem položaju nego lani. Naime, zbrajanjem jedinstvenog osobnog odbitka od 3800 kuna mjesečno, na koje ima pravo svaki građanin, odnosno 45.600 kuna godišnje i neoporezivih 15.000 kuna primitaka godišnje koje studenti imaju (odnosno 1250 kuna mjesečno), došlo se do računice od 5050 kuna mjesečno, odnosno 60.600 kuna godišnje. To bi objašnjenje bilo na mjestu da po njoj ne bi, vodeći se istom logikom, ispalo da su lani studenti imali pravo na neoporezivih 81.2000 kuna.

Nadalje, prema navodima iz Porezne uprave, ako ukupni godišnji primici učenika i studenata ne prelaze iznos od 60.600 kuna, sav eventualni plaćeni porez i prirez na dohodak prilikom isplata primitaka iznad 5050 kuna mjesečno, bit će im vraćen nakon godišnjeg obračuna. Sukladno tome, priopćenje najavljuje i donošenje novog Pravilnika o porezu na dohodak koji bi to sve trebao regulirati, a, kako kažu, postojeći objavljen u Narodnim novinama 2. siječnja 2017. je privremeni.

Puno je tu pitanja i dalje. Primjerice, što u slučaju oporezivanja na mjesečnoj razini, tko bi trebao voditi računa o tome? Što ako student radi kod dva poslodavca ili isplata kasni pa u jednom mjesecu dobije nekoliko zaostalih isplata, što nije rijedak slučaj Također, bez obzira na povrat poreza, ne treba zaboraviti da on stiže tek naredne godine u ljetnim mjesecima, dok istovremeno većini studenata svaka kuna dobro dođe. I to odmah, bez odgode.

Hoće li se studenti zbog ovoga okrenuti radu na crno?

Iako preostaje vidjeti što će se dalje događati, jedno je sigurno, slučaj je stavio fokus na studentski rad, dijelom iz financijske perspektive, a s druge strane jer je to način da steknu praktično znanje i iskustvo, što im često nedostaje, a poslodavci cijene, posebice u tehnološkim i digitalnim zanimanjima. Jedan od studenata koji radi uz studij je i Marko Božac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji smatra da su trenutnim stanjem, ako ne dođe do najavljenih promjena reguliranih novim Pravilnikom, studenti na gubitku.

Do sada su studenti mogli zaraditi do 50.000 kuna godišnje bez da se njihove zarade oporezuju. Država je jednostavno rekla kako studenti imaju tu beneficiju da zarade više novaca na koju se neće plaćati porez. Taj prag je sada spušten na 15.000 kuna godišnje tako da se sve iznad toga oporezuje. Konkretnije, studentima se je ovdje pravo ili beneficija spustila za 35.000 kuna godišnje.

Ako njegove tvrdnje budu točne, s obzirom na nedorečenost situacije, cijeli bi slučaj mogao utjecati na studente, Marko kaže kako studentima nakon fakulteta uvijek dobro dođe ne samo praktično znanje stečeno tijekom studija, već i radne navike. Međutim, ova situacija baca i drugačije svjetlo na priču jer će u slučaju smanjenja iznosa na koji se ne plaća porez mnogi studenti dva put promislili hoće li prihvatiti određeni posao ili ne, usprkos povratu poreza. No, tu je i drugi problem:

Veći je problem ako se zbog ovoga više studenata okrene radu na crno kako ne bi kreditirali državu.

Na FER-u studiranje ‘puno radno vrijeme’

Na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, čiji su studenti još za vrijeme studija često zanimljivi poslodavcima, naglašavaju kako kod njih svi studenti studiraju ‘puno radno vrijeme’. Međutim, snažno potiču sudjelovanje na praksama, koje se većinom održavaju ljeti kada nema nastave. Prodekan za nastavu, Marko Delimar, kaže:

Sudjelovanjem na ljetnim praksama studenti stječu važno praktično iskustvo rada u struci ‘u stvarnom svijetu’, ali i uvid u potrebna praktična znanja i vještine za rad u struci poput organizacije vremena, koordinacije rada u timu i slično. Interes poslodavca i studenata za ljetne prakse je velik.

Kako na FER-u nismo mogli dobiti podatke o studentima koji rade, što se pravda time da ne postoji studij uz rad ili mogućnost izvanrednog studiranja, međutim to ne znači da studenti ne mogu raditi privremeno i povremeno. Iako različite tvrtke različito plaćaju studentski rad, prema postojećem cjeniku Studentskog centra u Zagrebu preporučena satnica izrade web stranica i programiranja iznosi 50 kuna. Stoga nije teško zamisliti FER-ovca koji, makar radio i povremeno ili za vrijeme ljeta, vrlo brzo prijeđe prag od mjesečnih 5050, odnosno 15.000 kuna godišnje neoporezive zarade o kojoj se pričalo prošloga tjedna.

Poslodavci: Zapošljavanje studenata je dobra simbioza

Krešimir Končić, osnivač tvrtke Neuralab, kaže kako je

Krešimir Končić, osnivač tvrtke Neuralab, kaže kako je put od studentske prakse do zaposlenja najčišći i najčešći.

Mnoge tehnološke tvrtke surađuju sa studentima, a među njima je i digitalna agencija Neuralab, u kojoj ćete pronaći dva apsolventa na pozicijama front-end i backend programera. Krešimir Končić, osnivač Neuralaba, objašnjava da studenti aktivno sudjeluju u svim fazama razvoja klijentskih ili internih web, odnosno mobilnih aplikacija. Uz to, takvo iskustvo im često posluži i za izradu diplomskih radova.

To je i cijelom timu odličan moment jer možemo zavrtjeti eksperimentalni projekt, spojiti ga s radom studenta i napraviti nešto što na tržištu još ne postoji.

Put od prakse do zaposlenja u Neuralabu najčišći je i najčešći put, kaže Krešimir i dodaje kako su, prema njihovom iskustvu, zapošljavanjem studenata prednosti višestruke i zapravo se radi o dobroj simbiozi.

Kako mi sa studentima konstantno radimo i istražujemo nove tehnologije, tako i oni uče načine rada i približavaju se realnom sektoru, odnosno projektima kojima će jednog dana i oni postati voditelji. Dugoročno, jedno ide uz drugo.

Dodaje kako Neuralab ima direktne ugovore s fakultetima o praksi, a s Visokim učilištem Algebra i Fakultetom organizacije i informatike imaju i partnerske odnose, što znači da unaprijed računaju na godišnje kvote za studentske prakse. Unutar tima postoji šest mentora čija je zadaća osposobiti mlađe kolege na samostalnu produkciju i timski rad, zaključuje Krešimir.

Studentski posao – korak prema pravom zaposlenju

Što god se dalje događalo sa slučajem oporezivanja studenta, nedvojbeno je u središte pažnje stavio i važnost njihovog rada – koliko i zašto studenti rade. Osim financijskih razloga, velik dio njih radi i zbog stjecanja praktičnih znanja i vještina. Kao što potvrđuju i moji sugovornici, mnogima studentski posao ili praksa bude korak i prema prvom ‘pravom’ poslu, posebno ako je riječ o osobama s tehničkih fakulteta. S obzirom na prednosti za studente, bilo bi šteta ograničavati njihov rad.

Iako se poreznim izmjenama u slučaju studentskih zarada vjerojatno htjelo donekle stati i na kraj određenim malverzacijama putem studentskih ugovora (što je zasebna tema), tek preostaje vidjeti u narednim tjednima hoće li studenti, a time i poslodavci, s ovime biti na gubitku – ili ne.