Predstavljen projekt Hrvatska stvara: Za mlade koji jesu i žele postati pokretači promjena

Projekt Hrvatska stvara u petak, 26. siječnja predstavljen je kroz nekoliko inovacija koje su obilježile razvoj STEM-a u Hrvatskoj, a ove godine započinje otvaranje centara za besplatne edukacije koje će se u organizaciji Udruge Programerko, Hrvatske zajednice tehničke kulture i STEMI-ja pokrenuti diljem Hrvatske.

Još jednom krećemo u novu godinu s idejom da djeca i mladi ne budu samo konzumenti već i stvaraoci. Događaju se vidne promjene i možda je upravo ovo vrijeme kada projekt poput Hrvatska stvara može nastaviti pozitivan pomak.

Predstavljanje projekta Hrvatska stvara u petak, 26. siječnja, dovela je u prepune dvije dvorane Fakulteta računarstva i elektrotehnike – pojedince, tvrtke i udruge koje nastoje biti pokretači tih promjena.

Što nudimo djeci danas – za bolje sutra?

Problemi su već godinama isti, ne samo kod nas u Hrvatskoj, već u Europi i svijetu. Iako se ponuda na tržištu rada pomalo usklađuje s ubrzanim tokovima digitalnog svijeta, ne možemo zanemariti 41 posto poduzeća unutar EU s poteškoćama u popunjavanju radnih mjesta u ICT sektoru. Srž problema? Manjak obrazovanih u STEM područjima, nedostatak STEM obrazovnog kadra, kao i inicijative da se djecu, a posebno djevojčice, motivira za stjecanje STEM vještina i znanja.

Krenimo onda od rane dobi, ističe i svom uvodnom govoru na predstavljanju projekta, Ivan Vlainić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture.

Svatko tko se inficira tehničkom kulturom ostaje trajno zaražen.

A kako ih zaraziti? Kako djeci danas omogućujemo da od 4 sata gledanja crtića 2 sata provedu u edukativnoj igri kroz koju će učiti programiranje, mehatroniku, fiziku i ostale elemente STEM-a, ali i drugih iznimno bitnih vještina poput zajedničkog rada, problemskog rješavanja, prihvaćanja i učenja iz pogrešaka te kreativne slobode? Postoji nekoliko takvih inicijatva diljem svijeta, pa i kod nas – poput projekta Hrvatska stvara.

Udruga Programerko uz STEMI glavni je organizator projekta, uz Hrvatsku zajednicu tehničke kulture i Netokraciju, čiji je zajednički cilj pokretanje međunarodne inicijative Code Club, koja će diljem Hrvatske djeci omogućiti besplatnu edukaciju iz STEM područja.

Projekt se izvodi uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja, a uz Hrvatski telekom omogućili su ga između ostalih i partneri Zagrebačka banka i Školska knjiga, uz podršku Veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Revolucija ide dalje…

Kako je istaknuo u uvodu i državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, dr.sc. Tome Antičič te ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, kroz nekoliko akcija na državnoj razini pokazali smo svi zajedno da želimo promjene i želimo biti dio tih promjena. Počevši od Kurikuralne reforme, činjenice da će se na jesen napokon početi realizirati plan uvođenja informatike kao obveznog predmeta u osnovnim školama, do pojedinačnih projekata poput STEM revolucije i uvođenja besplatnih STEM edukacija za djecu kroz projekt Hrvatska stvara.

Foto: STEMI Facebook

U uvodnom dijelu prepunoj dvorani obratili su se, uz Anu Nikolić i Marina Trošelja, veleposlanik UK i Sjeverne Irske H.E. Andrew Dalgleish te ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Besplatne edukacije za djecu i mlade diljem Hrvatske ostvarit će se kroz uvođenje međunarodne inicijative Code Club. Pod tom inicijativom objedinjene su volonterske mreže centara u kojima će se osnovnoškolci u slobodno vrijeme moći nalaziti, besplatno učiti te stvarati nove tehnologije. Volonterske mreže Code Club-a proširile su se već na 130 zemalja i na više od 10 tisuća lokacija, a početna inicijativa krenula je iz Velike Britanije čije Veleposlanstvo u Hrvatskoj, uz FER i Hrvatsku udrugu poslodavaca, podržavaju i sam projekt Hrvatska stvara.

Na predstavljanju okupljenima su se obratili i Marin Trošelj iz STEMI-ja te Ana Nikolić iz Udruge Programerko koji su predstavili ideju edukacija i uputili kako jednostavan može biti put do znanja uz samo malo lokalnog poticaja. Otvaranje novog Club Code centra u Hrvatskoj vrlo je jednostavno i može ga pokrenuti svatko tko dijeli entuzijazam za digitalno stvaranje s djecom.

Ipak, možda je od čitavog predstavljanja najvažnije istaknuti broj okupljenih mladih, studenata i srednjoškolaca koji su došli čuti o izvrsnim primjerima njihovih mlađih i starijih kolega. Najbolja motivacija dolazi upravo od projekata koji su svoj san i viziju započinjali na različitim lokacijama Hrvatske: od predstavnika tvrtke Rimac automobila, Hangara18 do Includea Ivana Mrvoša i Circuitmessa Alberta Gajšaka.

U pauzama između predavanja entuzijazam nije jenjavao jer se mnogo mladih guralo u holovima FER-a kako bi vidjeli tehnološke izume hrvatskih stvaratelja – od podmornice za istraživanje podmorja, 3D printera, do MAKERbuina, Robotskog kazališta lutaka, pametnih košarica i novčanika

MAKERbuino je edukativni alat koji se sastavlja u igraću konzolu.

Na kraju dana, „možda je najvažnije da biti geek treba postati cool u društvu“

Na zapadu se inicijativa popularizacije STEM-a već inflitrirala u organizacije i područja koja nisu nužno povezana s edukacijom pa je za neke postala i svojevrstan poslovni model. Između ostalog, monetiziranje sredstava koji će djeci pomoći u razvoju tih vještina postalo je zanimljivo i kompanijama poput Nintenda i LEGO-a. Ipak, kao što smo mogli vidjeti i na predstavljanju, Hrvatska sigurno ne kaska – počevši od MAKERbuina i Hexapod robota, koji su i sami primjer drugima u svijetu.

Ususret predstavljanja projekta pitali smo Luku Fućeka iz STEMI-ja što ističe kao neke ključne sličnosti i razlike populariziranja STEM područja kod nas i u stranim državama:

U Hrvatskoj su službeni kurikulumi u školama stari i tromi no možemo se pohvaliti s velikom i ponudom i potražnjom STEM izvannastavnih aktivnosti, radionica, predavanja i natjecanja. Sve su češće inicijative kao što je Hrvatska stvara kojima se diže svijest, osposobljava edukatore, donira oprema, uspostavljaju se edukacijski centri itd. Jedna od razlika je sigurno u tome što vani postoje tehnološki divovi kao što su Nintendo i LEGO koji raspolažu neusporedivo većim novčanim i ljudskim resursima za realizaciju takvih projekata dok se kod nas tek javljaju mlade inicijative koje kreću od početka te od temelja grade ne samo proizvod već i poduzeće.

Jedan od načina razvoja STEM vještina je i putem uradi-sam (DIY) uređaja koji zapravo dodatno proširuju program edukacije. Kako bi bili dovoljno jednostavni za korištenje i kako bi mogli kontinuirano motivirati djecu, DIY uređaji često zahtjevaju mnogo više ulaganja nego se čini. Naravno, u konačnici je iskoristivost tog koncepta višestruka upravo zbog mogućnosti iskustvenog učenja, potvrđuje i Luka:

Puno je jednostavnije educirati nekoliko osoba koje profesionalno sastavljaju neki potrošački uređaj nego dizajnirati svaki vijak, komad plastike, elektronike ili softvera tako da ga i dijete može sastaviti i razumjeti. Naravno, iako smo se i mi prevarili misleći da će DIY put biti jednostavniji, to nije bio razlog zašto smo se uputili tim smjerom. Ono što mi zasta želimo raditi su igrificirane tehnološke avanture koje će učiti i motivirati mlade da se bave najnovijim tehnologijama.

Naravno, kada je proizvod gotov, a uređaj u dječjim rukama, treba mnogo paziti da ta igračka nakon rješenja nekog problemskog zadatka ne postane dosadna. Tu dolazimo i do pitanja vrijednosti reproduciranja, na što mi Luka odgovara da na tome i u STEMI-ju intenzivno rade zadnjih mjeseci.

Nije dovoljno napraviti one-time-thing već je dijete potrebno motivirati da nastavi samostalno stvarati i nakon predviđenog kurikuluma. To se može postići postavljanjem otvorenih izazova i zadataka, uključivanjem zajednice da se svako postignuće podijeli s vršnjacima, organizacijom natjecanja itd. Možda je najvažnije da biti geek treba postati cool u društvu.

Svaki STEM projekt zahtjeva dobar kurikulum

O budućnosti uspješnog koncepta kombinacije edukacije, DIY uređaja, radionica i natjecanja Marin Trošelj iz STEMI-ja u predstavljanju projekta Hrvatska stvara naglasio je koliko je bitan proces prelaska iz potrošača u stvaratelja. Posebno je istaknuo tri načina na koji se kurikulum u fazama može tome i prilagoditi za bolju implementaciju.

  1. Inkubacija ili učenje – upoznavanje osnovne teorije, metoda i alata uz praktičan rad.
  2. Otvoreni izazov – potrebno je iskoristiti naučeno kako bi se riješio zadani problem, zadatak ili izazov. Razlika u usporedbi s prvom fazom je što ovdje ne postoji vođena edukacija koja korak po korak rješava problem već su polaznici potrebni samostalno i timski kombinirati naučeno s kreativnim razmišljanjem kako bi postigli rezultate.
  3. Stvaranje – polaznici si sami zadaju cilj i sredstva uz prikladno mentoriranje.

Naravno, kako bi se i potaklo djecu da kontinuirano budu uključeni u rad s DIY uređajima kroz različite edukacije, a konkretno Code Club centre u skoroj budućnosti, idealno bi bilo kada bi i edukacija i sredstva izvedbe mogli pratiti sve faze ovakvog kurikuluma.

Prva faza je pogodna za radionice, rad u školama ili od doma dok su druge dvije faze pogodnije za rad u timu i na natjecanjima. Takvim pristupom ćemo uskoro vidjeti znatno više srednjoškolskih inicijativa kao što su Mundus i MAKERbuino.

Sigurni smo da hoće jer pozitivnih reakcija od mladih na predstavljanju nije nedostajalo, a posebno je bilo zadovoljstvo vidjeti i one najmlađe koji su se nakon predavanja u predvorju FER-a okušali u svojim prvim STEM aktivnostima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Najava

Kako promijeniti tehnologiju ili programski jezik u kojem radite, a da ne izgubite status i ‘perkove’ seniora?

Kako uloviti studente i juniore, to je većina domaćih developerskih agencija i IT tvrtki već apsolvirala te pokazala što znaju i koliko ‘mercha’ mogu osmisliti na nedavnom Job Fairu na FER-u. Ono što je i dalje gotovo nemoguća misija je uloviti dobre seniore.

Kultura 2.0

Dok se mi “zabavljamo” GDPR-om, EU uvodi “porez na linkove” i filtriranje naših sadržaja

20. i 21. lipnja ključni su datumi u donošenju nove direktive o zaštiti autorskih prava EU, koja sa sobom nosi nekoliko spornih stvari - takozvani porez na linkove, gdje bi se mogle plaćati naknade za dijeljenje poveznica na sadržaj, te cenzuriranje interneta uz pomoć filtriranja sadržaja koji korisnici učitavaju.

Analiza

Što dolazak Ericssona u Osijek znači za lokalnu IT scenu?

Ericsson Nikola Tesla uskoro će biti novi članovi osječke IT scene, a njihov dolazak u Slavoniju popraćen je velikim fanfarama sa strane lokalne i državne vlasti. Ipak, hoće li Ericsson "grickati" već etablirane osječke tvrtke i uzimati im zaposlenike i radi li se o nelojalnoj konkurenciji, ili samo o normalnom događaju na tržištu?

Što ste propustili...

Startupi i poslovanje

Hrvatsko-britanski startup za nekretnine zaključio investiciju od 120 tisuća funti

Tržište nekretnina često je viđeno kao posljednja granica koju treba probiti, a upravo prop-tech nastoji doprinijeti toj disrupciji. No budući da su postojeća rješenja uglavnom usko fokusirana, sveobuhvatniji pristup stiže od hrvatsko-britanskog startupa Homible, u kojeg su South Central Ventures i poslovni anđeli uložili 120 tisuća funti.

Tehnologija

Porsche investirao u Rimac Automobile; Mate nam otkriva detalje

Porsche AG od danas je strateški partner Rimac Automobila, a skupa će razvijati tehnologiju koja će biti dijelom električnih automobila budućnosti. Porsche tako postaje vlasnikom udjela od 10% u Rimcu, a domaći proizvođač automobila danas je vrijedan više od milijardu kuna.

Tehnologija

Digitalni dizajn u Hrvatskoj: Sudjelujte u velikom istraživanju o stanju struke!

...a onda pravac na 19. Ux Meetup Zagreb, gdje će se govoriti o umjetnoj inteligenciji i ulozi dizajna.

Mobilno

Moj Vip: Nakon svih korisničkih testiranja, sprinteva i radionica, kako je ispala nova verzija aplikacije?

Vipnet je u svoju novu aplikaciju uložio popriličan trud. Radionice, design sprintevi, korisnička testiranja. Krajnji rezultat? Pa… aplikacija koja je funkcionalna i ne ide mi na živce.

Kultura 2.0

Locastic slavi godinu dana Tinel Meetupa uz predavanje Ryana Townsenda

Locastic je u godinu dana kroz Tinel Meetup splitskoj publici predstavio renomirane govornike iz gotovo svih sfera digitalnog poslovanja, a kruna svega je proslava prvog rođendana Tinela koja će se održati ove srijede u Locasticu, uz predavanje Ryana Townsenda.

Tehnologija

Za sve one koji ne vjeruju, evo kako video igre mogu mijenjati živote

Pokretanje humanitarne organizacije i danas je ogroman rizik, a za Special Effect bio je to iznimno neizvjestan korak s obzirom na stigmu koju svijet video igara nosi - "ma igrice su samo gubitak vremena". Ako ste i vi još skeptici, evo vam jednog idealnog primjera kako gaming djeluje u službi terapije i inkluzije, a da postoji i potpora zajednice svemu tomu, svjedoči i nedavno skupljenih 500 tisuća funti donacija.