Iz laboratorija La Roche-Posaya

Kamo ide nosiva tehnologija? Provjerila sam na primjeru pametne UV naljepnice

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Prije nekoliko tjedana na naše tržište došao je zanimljiv komad nosive tehnologije – pametna naljepnica My UV Patch koju potpisuje dermokozmetički brend La Roche-Posay, a koji nam u nekoliko dana nošenja, uz sinkronizaciju s pratećom aplikacijom za telefon, daje informacije o izloženosti UV zračenju. Taman u prikladno vrijeme, prije ljetnih godišnjih odmora, imala sam ga i sama priliku isprobati, ali i razmisliti o smjeru u kojemu se kreće tržište nosive tehnologije – posebice jer ovaj uređaj dolazi iz industrije ljepote, a ne tehnološke.

Iako definicija što je to nosiva tehnologija ima vjerojatno koliko i komada nosive tehnologije na tržištu (dobro, mrvu pretjerujem) pa tako pojedini u nosivu tehnologiju ubrajaju i prve dioptrijske naočale ili abakus na prstenu, najjednostavnije je držati se one wikipedijske – da u nosivoj tehnologiji pripadaju pametni elektronički uređaji ili elektronički uređaji s mikrokontrolerima koji se mogu nositi na tijelu ili kao implantanti ili kao dodatci.

Do doba raširene uporabe implantanata još nismo došli, ali imala sam priliku prije nekoliko tjedana testirati nešto što ne ide pod kožu, ali ide direktno na nju – pametna naljepnica koja mjeri razinu UV zračenja kojemu smo izloženi. Riječ je o proizvodu My UV Patch koji je na tržište stavio La Roche-Posay, a koji se ne može kupiti – nego se može dobiti uz kupovinu proizvoda za zaštitu od sunca iz linije Anthelios. Zanimljiva stvarčica, tanka i na dodir gotovo neprimjetna, a opet se sastoji od dovoljno pametnih komponenti da može prikupljati i slati informacije, opet, pametnom telefonu o izloženosti zračenju.

Od glomaznih uređaja do neprimjetne naljepnice

Daleko je to od glomaznih i dizajnom ne baš spretnih uređaja koje nosimo oko zgloba ili na pojasu ne bi li nam mjerili broj koraka, otkucaje srca i druge parametre. Nosiva tehnologija postaje specifičnija, oku ugodnija i – pametnija. A čini se da tržište počinje dovoljno sazrijevati za takve uređaje.

Prema Forbesu, tržište nosive tehnologije bilo je vrijedno 2 milijarde dolara u 2015. godini, 3 milijarde u 2016., a očekuje se da će u 2017. prijeći 4 milijarde dolara. Osim toga, očekuje se da će 125 milijuna uređaja biti na tržištu u 2019. godini, ali mnoge od korištenja odvraća problem privatnosti i curenja podataka.

Snimanje iz zraka prije dronova…

Iako nosivu tehnologiju nosimo već godinama, desetljećima (pa neki bi u svoj povijesni pregled uvrstili i svojevrsnog goluba koji je 1907. nosio ponosno na prsima kameru – prošlo je čak stoljeće prije no što smo nešto slično dobili dronovima!), ključna prekretnica u razvoju nosive tehnologije bio je razvoj pametnih telefona koji su se s tim komadićem tehnologije – narukvice, prstena, majice, naočala – mogli i sinkronizirati.

Dok su rani uređaji bili namijenjeni sportašima ili osobama koje na neki način žele pratiti svoje zdravlje, a potom su došli i oni pametniji, koji su podsjećali na manje verzije naših pametnih telefona, odnosno pametni satovi, mnogi od uređaja borili su se, a i dalje se bore, s njegovim kratkim vijekom – u prosjeku, korisnički interes traje 6 mjeseci, nakon čega uređaji završavaju na dnu ladice ili na oglasnicima.

Koje tržišne potrebe mora zadovoljiti komad nosive tehnologije?

Prema Evolution of Wearables, to se događa iz razloga što uređaj nije zadovoljio neku od tržišnih potreba:

  • tehnološku (primjerice, baterija ili njeno punjenje nisu bili zadovoljavajući, kao ni sinkronizacija)
  • korisničku (radi li uređaj uopće ono što korisniku treba?)
  • monetizacijsku (može li se proizvod ili usluga monetizirati na duže razdoblje?)
  • regulativnu (ovo postaje sve važniji dio kako dobar dio nosive tehnologije ulazi u sferu e-zdravlja)
  • uporabivost (odgovara li njegovom životnom, pa i modnom stilu?)

Dok je tehnološkoj industriji posljednja stavka možda i na posljednjem mjestu, ostatku svijeta, odnosno krajnjim korisnicima, to uglavnom nije slučaj. Prije tri godine sam se pitala zašto nosiva tehnologija jednostavno nije nosiva, odnosno nije estetski u skladu s potrebama na tržištu, ali od tada su se stvari, na moju veliku radost, promijenile.

Ne moramo gledati daleko – jasno je da ću spomenuti domaći startup Bellabeat, koji je svojim pametnim privjescima Leaf donio nešto novo na tržište. I ne samo to – ponašajući se kao modni/lifestyle brend, dobio je priliku svojoj skupini plasirati nove proizvode, bila to pametna boca Spring koja će, na temelju podataka koje već o nama ima, savjetovati nas kada trebamo piti vodu, bila to narukvica koja uopće nije pametna. Možda će se nekome to činiti suvišnim, ali Leaf se doista nosi kao modni dodatak, kao nešto što će drugi korisnici, ovdje mahom korisnice, primijetiti i zapodjenuti razgovor o tome… Novi lak za nokte, novi pametni privjesak – funkcija je u ovom slučaju vrlo slična.

A upravo sam slična iskustva imala noseći pametnu naljepnicu

Pametne naljepnice jedan su od trendova u nosivoj tehnologiji, a uglavnom obavljaju jednu, specifičnu svrhu, poput mjerenja razine glukoze u krvi ili kemijskih promjena u tijelu ne bi li se detektirao na vrijeme epileptični napadaj. La Roche-Posayeva naljepnica možda ne zadire toliko duboko u područje e-zdravlja, ali njegova je funkcija da nas osvijesti koliko smo zapravo izloženi UV zračenju tijekom dana, koliko su kreme za zaštitu učinkovite i što možemo učiniti za nas, našu kožu i naše zdravlje, posebice jer danas, prema istraživanjima, čak 4 od 10 osoba ne razmišlja o upotrebi proizvoda za zaštitu od sunca kada nisu na odmoru, iako rak kože predstavlja sve veću opasnost.

Sama naljepnica ima vijek od nekoliko dana, vodootporna je i moguće ju je mazati losionima i kremama za zaštitu od zračenja. Nalijepimo je na mjesto izloženo suncu, ali ujedno pazimo da ju je lako skenirati putem pametne aplikacije koju je moguće preuzeti u App Storeu ili Google Playu. U aplikaciju se unose podatci o, primjerice, tipu kože koji imate te lokaciji na kojoj se nalazite, a ona će na temelju toga odlučiti koliko vas često treba podsjećati da skenirate naljepnicu.

Skenira se kamerom telefona, koja uz pomoć aplikacije očitava informacije koje joj daje UV osjetljiva plava boja na samoj naljepnici. Tu je i dio koji cijelo iskustvo čini zanimljivijim – gamifikacija. Naime, prilikom podešavanja aplikacije, možete odabrati super-heroja koji će, već nakon prvog očitavanja razine UV zračenja kojoj ste bili izloženi tog dana, dobiti – plašt. Dosta zanimljivo za djecu koje će ovakve sitnice zainteresirati i natjerati ih da promisle o korištenju kreme za sunčanje između izležavanja na plaži i bacanja u plićaku.

5 slojeva, a tanji od vlasi kose

Prije i poslije skeniranja naljepnice. Moj superheroj je osvojio plašt – gamifikacija će učiniti aplikaciju zanimljivom za djecu.

Što se tiče same naljepnice, iako se sastoji od pet slojeva, od kojih je jedan boja osjetljiva na UV zračenje, a tu je i NFC sloj, tanak je 50 mikrometara, što je otprilike debljina pola vlasi kose.

I samim time se na koži niti ne osjeti. Nakon nekoliko dana se skida jer je njegova funkcija da nas osvijesti o tome koliko smo zapravo izloženi suncu i koristimo kreme za zaštitu na ispravan način, čime kompanija želi pomoći u borbi protiv melanoma (i, naravno, utjecati na povećanje prodaje svojih proizvoda koji pomažu u njihovom sprečavanju), a ne da ga se konstantno nosi.

S jedne strane, zanimljiv marketinški, ali i tehnološki iskorak za jednu tvrtku koja dolazi iz industrije ljepote, a s druge i jasan pokazatelj promjene na tržištu nosive tehnologije čiji proizvodi više ne dolaze gotovo isključivo od tehnoloških ili tehnološko-zdravstvenih tvrtki.

Nosivu tehnologiju prepoznaju i netehnološki sektori

Jedna od stavki koja će pomoći daljnjem rastu nosive tehnologije, uz činjenicu da je tehnologija sve naprednija te da uređaji počinju rješavati stvarne probleme, jest i njena uporabivost, odnosno estetika. Ako se žele natjecati s modnim, beauty i lifestyle brendovima, tehnološke će tvrtke morati dobro razmisliti i svojoj strategiji nastupa na tržištu jer i su ovi prvi prepoznali svoju priliku na tržištu.