Zašto baš ti, čitatelju, trebaš (su)financirati Lupiga.com kroz Indiegogo

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

“Ali Tena, ja sam libertarijanac/desno orijentiran/ne sviđa mi se njihov ton/ne zanima me politika/umetni svoj razlog”. Čitatelju s validnim, ali nedostatnim razlozima, ovo je tekst za tebe!

Slobodno novinarstvo može biti dobro ili loše, ali posve sigurno je da bez slobode novinarstvo ne može biti ništa drugo osim loše.

Rekao je to Albert Camus, a ponovila Lupiga u svojoj Indiegogo kampanji, gdje su postavili cilj od 20 000 dolara kako bi financirali portal u 2018. godini.

Ako niste znali za Lupigu i prije, onda ste zasigurno čuli za njih tijekom nedavne afere Facebook blokada, prozvane još i “hibridnim ratom”, kada su skupine Facebook korisnika organizirano prijavljivale stranice ovog i još nekoliko portala – jer se nisu slagali s njihovim stavovima.

Bila je to kratkotrajna, ali efikasna demonstracija da:

a) je relativno jednostavno jednom mediju danas prekinuti glavni izvor prometa

b) velik broj ljudi smatra da je savršeno u redu cenzurirati medije s kojima se ne slažu (civilizirana alternativa je jednostavno ih ne čitati, usput budi rečeno)

Činjenica je da cenzura nikad nije dobar korak i da svijetu – i tebi, čitatelju – trebaju nezavisni i neprofitni mediji, lijevi i desni, oni s kojima se slažeš i oni ispod čijih ćeš tekstova pisati vrlo ljute komentare.

Zašto mi nezavisni mediji trebaju, ako se s njima ne slažem?

Jer živiš u demokraciji, dragi čitatelju, a ona, kao i novinarstvo iz prvog citata, može biti lošija ili bolja. Pravilo palca je da je bolja kada su ljudi koji glasuju informiraniji o problemima i aktualnim događanjima, no prije toga moraju se htjeti informirati.

I sad dolazimo do toga zašto su nezavisni mediji bitni, slažeš li se s njima ili ne:

Istraživanje objavljeno u jednom od najpoznatijih znanstvenih publikacija Science pokazalo je kako samo tri teksta o nekoj temi objavljena u tri različita mala nezavisna medija povećavaju spominjanje neke teme na društvenim mrežama za 62.7%, bez značajnih razlika vezanih uz spol, političko opredjeljenje ili lokaciju. Priložimo infografiku:

Ljudi se rijetko žele informirati sami od sebe, ali ako o nekoj temi svi bruje, nitko ne želi biti neznalica.

A ni ti ne želiš da budu neznalice kada sudjeluju u bilo kojem dijelu demokratskog procesa, jer na kraju dana masa donosi odluke i za mene i za tebe, dragi čitatelju.

A zašto to ne rade volonterski ako je to toliko bitno?

Znala sam da ćeš ovo pitati, čitatelju i drago mi je da jesi, jer su rasprave bitne!

Lupiga je postojala volonterski 12 godina, a zatim je nekoliko godina dobivala i potporu ministarstva – no to se neće ponoviti i u 2018. Ako misliš da su se valjali u nekoj doniranoj lovi i da će to raditi i sad, prijeđimo sa sociologije na matematiku:

20 000 dolara koliko traže u kampanji je oko 127 700 tisuća kuna. Podijeljeno na 12 mjeseci, to je 10 641 kuna mjesečno – otprilike godišnji bruto 2 za jednu plaću od odokativno 6 tisuća kuna. To je novac s kojim bi Lupiga, dakle, mogla efektivno zaposliti jednu osobu na godinu dana.

No plan, je, kako kažu, objaviti jedan dobar tekst svih 365 dana. To je posao za mnogo više od jedne osobe, pa će novac prikupljen u kampanji biti dodijeljen suradnicama i suradnicima, kao naknada za njihov rad (jer i novinari, kao i ti čitatelju, vole plaćati režije, hranu i ostale životne radosti), a sama Lupiga će osigurati jednako toliko sredstava.

Zauzvrat će i dalje podizati teme koje su i tebi bitne, čitatelju, iako ćeš možda o njima raspravljati iz potpuno suprotne perspektive – i to je savršeno u redu, jer bitno je da se raspravlja, a ne mete pod tepih.