Lidija Kralj: Od učiteljice iz Velikog Bukovca do voditeljice reforme nastave informatike

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Godinama je radila kao učiteljica informatike i matematike, da bi nedavno prešla na mjesto pomoćnice ministrice obrazovanja te postala zadužena za provođenje reforme kurikuluma nastave informatike. Energija Lidije Kralj zarazna je, primijetit će svatko tko razgovara s njom, kao što sam i ja imala nedavno priliku, ovaj put nakon predstavljanja plana za ovaj važan školski predmet koji je predugo stajao po strani.

Naslov pomalo zavarava. Lidija nikad nije bila “samo” učiteljica iz Velikog Bukovca. Ali istodobno dobro dočarava ono što se želi reći. Da jedna osoba svojim sposobnostima, radom i angažmanom može postići puno za svoju okolinu. Pa i imati veliki utjecaj na to da ćemo u Hrvatskoj konačno imati obveznu nastavu informatike u osnovnim školama. Da, 2018., ali moglo je to lako biti i kasnije.

Kad profesionalna učiteljica dosegne ‘plafon’, ide dalje

A prema svemu što znamo o Lidiji, teško bismo pronašli bolju osobu za provedbu tog plana – ako izdvojimo samo djeliće njene biografije, vidjet ćemo da zapravo već dugo sudjeluje u reformi obrazovanja, što kroz stručne radne skupine koje su izrađivale kurikulum koji nikad nije ugledao svjetlost dana, što kroz Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje Sabora, što kroz razne neprofitne udruge i online aktivnosti na portalima kao što su Pogled u prozor ili ucitelji.hr. Bavi se i sigurnosti interneta, cjeloživotnim učenjem, ambasadorica je eTwinninga, radila je na udžbenicima informatike i matematike, osmislila je svoju metodu proučavanja matematike Metoda 270°, a zbog tih i raznih drugih aktivnosti, stigla su i brojna priznanja. Prisjeća se i zašto je prošle godine odlučila zakoračiti i u svijet privatnog obrazovanja:

Ja sam profesionalna učiteljica koja je uvijek znatiželjna i želi naučiti nešto novo. 26 godina radila sam u osnovnoj školi te uz redovno poučavanje matematike i informatike pisala i vodila EU projekte, uvodila inovacije u nastavu i dosegla plafon u sustavu napredovanja kao učiteljica savjetnica.

Radom na novim kurikulumima otkrila sam da mogu više i drugačije i kolege iz Algebre su mi tada otvorile vrata svijeta privatnog obrazovanja, na čemu im zahvaljujem.

Ovih je dana ponovno aktualna u javnosti jer je, nakon što je krajem srpnja imenovana pomoćnicom ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, postala i zadužena za provedbu reforme kurikuluma informatike, čime će, među ostalim, ovaj predmet postati i obvezan za učenike petog i šestog razreda.

Iskustva drugih zemalja (jer ne moramo sve učiti na vlastitim greškama)

S Lidijom sam upravo o temi reforme kurikuluma informatike imala priliku razgovarati još početkom 2016. godine kad smo zajedno sudjelovale na panelu posvećenom toj temi u sklopu konferencije CodeAcross & OpenDataDay. Tamo je bio Eben Groenwald, voditelj obrazovne politike za informatiku u britanskom ministarstvu obrazovanja, koji je podijelio iskustva iz Velike Britanije. Iskustva drugih zemalja su važna jer ne moramo baš sve naučiti na svojim greškama, kaže mi danas Lidija.

Engleska je prošla sličan proces uvođenja novog kurikuluma Informatike i neka njihova rješenja možemo upotrijebiti kao osnovu za naš proces uvođenja obavezne Informatike. Primjerice, imali su izvrsno osmišljenu edukaciju učitelja i grupe za podršku učiteljima pa ćemo prema njihovim primjerima dobre prakse i mi krenuti na takav način.

Osim toga kurikulum informatike šaljemo na međunarodnu recenziju, za sad su u planu Velika Britanija, Estonija i Austrija pa ćemo na temelju tih nepristranih recenzija dodatno poboljšati kurikulum.

Zanimljivo je svima tada bilo što je kurikulum, koji je Groenwald predstavio, stao na tek dva lista papira. No, Lidija napominje da postoji velika konceptualna razlika između engleskog kurikuluma informatike i postojećih, hrvatskih planova i programa, zbog čega je onaj naš ipak morao biti opsežniji.

Prelazak s pobrojavanja sadržaja kakav imamo u dosadašnjim planovima i programima na odgojno-obrazovne ishode kako su opisani u novom kurikulumu Informatike nije lak. To je zaista zaokret u pristupu i razmišljanju koji se tek sad treba dogoditi u hrvatskom sustavu obrazovanja, a u Velikoj Britaniji je prisutan već dulji niz godina. Baš zbog toga je naš novi kurikulum napisan opsežnije nego engleski i nadamo se da će pomoći učiteljima da se lakše snađu u osmišljavanju svoje nastave.

Iako cijeli kurikulum Informatike ima dvjestotinjak stranica, odgojno-obrazovni ishodi, kao što su u engleskom kurikulumu, su kod nas na desetak stranica.

Evo kako to izgleda za peti razred:

Četiri domene nastave informatike od 2018.

Kako je prije nekoliko dana predstavljeno medijima, novi kurikulum informatike želi pripremiti učenike za učenje, život i rad u društvu koje se mijenja vrlo brzo zahvaljujući razvoju digitalnih tehnologija, što je popriličan odmah od učenja o disketama. Naime, fokusirat će se na četiri domene – informacije i digitalnu tehnologiju, gdje će se među ostalim upoznavati s temeljnim konceptima rada računala i uređaja, pohranom, obradom i predstavljanjem podataka, potom na računalno razmišljanje i programiranje, gdje će se njegovati pristup rješavanju problema koji je primjenjiv na računalu, zatim digitalnu pismenost i komunikaciju, odnosno poznavanje mogućnosti hardverskih i softverskih rješenja i razvijanje vještina suradnje i komunikacije u online okruženju, te e-Društvo, gdje će se učenici razvijati u prave e-građane.

A učitelji?

No, jedan od problema koji se spominjao u provedbi je kadar – odnosno nedostatak učitelja koji bi mogli provoditi u praksi ovakav plan, nedovoljna obrazovanost kadra, činjenica da je postojeći kadar sve više opterećen administracijom… Lidija komentira:

Učitelja Informatike već sad ima oko 800 u našim osnovnim školama i mi predviđamo povećanje od 10 %, tako da imamo dovoljno stručnog kadra za uvođenje obavezne Informatike. Naši učitelji su izvrsni i ja ne sumnjam da će se uključiti u edukacije i još poboljšati svoje kompetencije za izvođenje nastave Informatike.

Posao Ministarstva je da im u tome pomognemo pa zato osmišljavamo kvalitetan program edukacije koji će omogućiti profesionalni razvoj učitelja.

Ipak, tu je važna i motivacija učitelja, a kako Lidiji toga nije nedostajalo do sada, govori iz prve ruke:

Mislim da je ključ u intrinzičnoj motivaciji i vječnoj znatiželji. :) Ja uvijek želim naučiti nešto novo, otkriti kako se nešto može napraviti, otkriti kako mogu na bolji, drugačiji način zainteresirati učenike i potaknuti ih da “kupe” znanje koje im prenosim.

Smatram da je kontinuirani profesionalni razvoj učitelja ključan jer učitelj uvijek mora učiti, kako bi bio što bolji, ali i kako bi svojim učenicima dao osobni primjer važnosti učenja i razvoja.

‘Krajnje je vrijeme za prestanak s izgovorima’

Sat kodiranja

Otvara se veći prostor i za suradnju s realnim IT sektorom.

Put su već utrle i neke vanjske inicijative, kao što je Sat kodiranja, a učiteljima, učenicima, roditeljima i javnosti one pomažu proširiti vidike, pokazuju svjetske trendove, ali i omogućavaju i uspoređivanje – gdje je Hrvatska na svjetskoj informatičkoj karti, kaže moja sugovornica. Tu se otvara i prilika za suradnju s IT stručnjacima iz realnog sektora:

U Povjerenstvo za uvođenje informatike uključeno je nekoliko kolegica i kolega iz realnog sektora jer želimo da nam i IT profesionalci pomognu u ovom procesu koji neće biti lagan. Jer da je lagano uvesti obaveznu Informatiku, netko bi to već napravio u posljednjih 15 godina, koliko se pokušava.

Rad u realnom sektoru pokazao joj je da su stvari moguće i izvedive kad je tim spreman za promjene i kad se zajednički pronalaze rješenja, dodaje, smatrajući da je njena moralna obaveza napraviti sve što zna i može kako bi hrvatski sustav obrazovanja bio bolji. Zaključuje:

Postoji izreka: “Tko želi, nađe način, a tko ne želi, nađe izgovor”. Mislim da je sad krajnje vrijeme da prestanemo s izgovorima i pronađemo rješenja.