HZMO-ova Lana pruža nadu u ‘open source’ u hrvatskim državnim servisima

Prije 7 mjeseci · Mia Biberović · Prikaz, Web aplikacije · 2 komentara

Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža:

Sustav Lana Sustav Lana olakšava poslovanje između HZMO-a i njegovih korisnika, a u potpunosti je izgrađen u otvorenom kodu.

Nakon što se ispostavilo da središnji državni portal gov.hr najvjerojatnije neće biti izgrađen uz korištenje otvorene tehnologije (open source), u mnogima je zanimanje izazvao jedan drugi eGovernment sustav, koji je u cijelosti napravljen na otvorenom kodu, a čija je verzija 1.0 prije nekoliko dana puštena u pogon. Riječ je o projektu kodnog imena Lana (Linija Automatske Napredne Autentifikacije), koji omogućava elektroničko poslovanje između Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i korisnika njegovih usluga tzv. e-prijave, bez potrebe dolaska na šalter Zavoda.

Valja napomenuti kako su od 1. siječnja novi Zakon o mirovinskom osiguranju i novi Pravilnik o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijeli dvije velike promjene za poslodavce - rok za podnošenje prijava/odjava na mirovinsko osiguranje je sada 24 sata, a ne 8 dana, dok su obveznici s više od 3 osiguranika dužni prijave podnositi elektroničkim putem (za ovaj dio postoji prijelazni rok od tri mjeseca). Samim time, Lana u praksi omogućava prijavu početka poslovanja i sve promjene tijekom poslovanja kao i prijave, promjene i prestanak osiguranja za svoje radnike i radnice, i to 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, jer se sve obavlja elektroničkim putem. Kako pojašnjava Dejan Vukelić, pomoćnik ravnatelja za informatiku u HZMO-u, korisnici Zavoda nisu samo umirovljenici, već i sadašnji osiguranici, ali i poslodavci, dok informatički sustav Zavoda prati svakog svog korisnika od prvog dana zapošljavanja i cijelo vrijeme dok je u mirovini.

Zavod već niz godina radi na restrukturiranju i reorganizaciji poslovanja, pri čemu svako otvaranje elektroničkih usluga doprinosi brzini rada ali i uštedama u proračunu. Sa strane korisnika jasno je da mu usluga koja je dostupna svakog dana 24 sata dnevno znači puno jer svoj posao može obaviti bez obilaženja šaltera i čekanja u redu te drugih dodatnih troškova.

Vukelić ističe kako je Lana moguće prva, ali svakako jedna od značajnijih informatičkih aplikacija u RH koja se temelji na otvorenom kodu i koja je dizajnirana da Smart kartice koristi na svim platformama operativnog sustava, što znači da sustav radi i na Linux, a uskoro i Mac OSX platformama. Aktivan rad na projektu trajao je godinu dana, a od toga je samo programiranje i testiranje trajalo šest mjeseci. U testiranju su sudjelovali i neki veći poslodavci koji su odmah dali svoje prijedloge za poboljšanje nakon čega su iste funkcionalnosti već sada implementirane u ovo rješenje, otkriva Vukelić.

Kako je to projekt cijelog Zavoda, osim sektora IT-a sudjelovali su i ostali sektori Zavoda. Vanjski partner u ovom projektu bila je firma ULTIMA d.o.o. koja je posao programiranja aplikacije odradila vrlo profesionalno i u rokovima koji su bili više nego ambiciozni. Ukupna vrijednost ovog projekta jest 65.000 kn (+ PDV).

Uštede i poboljšanje kvalitete postojećeg sustava

Inače, usluga e-prijave u Zavodu implementirana je još 2006. godine u okviru projekta e-Hrvatska, čime je korisnicima omogućeno podnošenje prijava, promjena i odjava osiguranja bez potrebe dolaska na šalter Zavoda. No, Vukelić ističe kako su tijekom godina korištenja uočeni određeni nedostaci postojećeg sustava koji su narušavali nesmetano odvijanje procesa. Prema njegovim riječima, tehnološka osnova aktualnog sustava koji je bio održavanju u FINA-i zahtijevao je značajni angažman računalno-komunikacijskih resursa, što se pokazalo kritičnim u trenucima povećanog korištenja usluge, a česti ispadi onemogućavali su korisnicima normalan rad i narušavali kvalitetu rada.

Isto tako, određena ograničenja stare tehnološke osnove onemogućavala su dovoljnu fleksibilnost i skalabilnost rješenja koje bi bilo u skladu sa sve kompleksnijim korisničkim zahtjevima. Postojeća tehnologija onemogućavala je bilo kakav razvoj od strane drugih dobavljača, što je dovodilo Zavod u nezavidnu situaciju, a svaka nadogradnja bila je financijski nepovoljna i prespora. Budući da je ovo sustav koji mora biti visoko raspoloživ i koji je svakim danom sve više korišten, postojeće rješenje nije svojom kvalitetom niti funkcionalnošću a niti cijenom održavanja i nadogradnji moglo podržati današnje vrijeme.

To su bili razlozi zbog kojih se HZMO odlučio za razvoj nove aplikacije koja bi bila potpuno u ingerenciji Zavoda, a koja bi pokrila sve sadašnje funkcionalnosti pravilnika o matičnoj evidenciji te uz poštovanje svih zakonskih regulativa dala korisniku mogućnost jednostavnog i brzog rada. No, tu su i značajne uštede – prema podatcima, dosadašnja godišnja cijena održavanja bila je viša od milijun kuna, a Vukelić ističe da se ukupno održavanje sustava Lana planira na razini 10-20% cijene bivšeg održavanja.

Idući koraci

Prema najavama, HZMO će i dalje sve više “izbacivati” e-usluge svojom korisnicima, kojih ima gotovo tri milijuna, te unaprjeđivati poslovanje. Sustav Lana povezat će i ostale sustave u Zavodu, a jednako tako biti jedna od prvih usluga u budućem e-poštanskom pretincu koji se u sustavu e-građani planiraju uspostaviti ove godine.

U izradi je i, a implementacija se očekuje tijekom prvog kvartala ove godine, povezivanje sustava sa sustavom e-porezna, što bi dodatno olakšalo rad svim korisnicima. Zavod je jedan od prvih sustava koje će se implementirati u državni sustav NIAS, a sustav elektroničkog sustava upravljanja dokumentacijom tijekom ove godine bit će uveden u sve poslovnice Zavoda što će, uz migraciju samog ‘core’ sustava, ubrzati i sam rad na obradi novih rješenja i povećati zadovoljstvo korisnika.

Verzija sustava Lana je tek 1.0, a uskoro se očekuju Verzija sustava Lana je tek 1.0. Uskoro se očekuje i povezivanje s ostalim sustavima u HZMO-u, a bit će to i jedna od prvih usluga u sklopu projekta e-građani.

Na upit hoće li biti uveden i digitalni potpis kao kod sustava e-porezna, koji se koristi na bazi PKI infrastrukture FINA-e, Vukelić odgovara kako je on već uveden. Naime, korisnik svoju prijavu potpisuje naprednim elektroničkim potpisom, operater Zavoda obrađuje i potpisuje svojim elektroničkim potpisom, a Linija Automatske Napredne Autentifikacije obrađuje cijelu prijavu u IT sustavu.

Naš vanjski partner ULTIMA samostalno je razvio te koristi i poseban sustav koji omogućava da se osim na operativnom sustavu Windows, sustav Lana za e-prijave i certifikati FINA-e koriste i na Linux distribucijama. Za nekoliko tjedana, nakon testiranja, očekujemo i implementaciju na Mac OS X. Iako su zahtjevi korisnika, da Smart kartice koriste i na drugim operativnim sustavima, već i prije postojali naš dosadašnji partner FINA to nije mogao riješiti. I to je jedan od razloga zašto je Zavod odabrao partnera ULTIMA-u.

Inače, postojeći proces rada u aplikaciji Lana prilagođen je poslovnom procesu vođenja matične evidencije i postojećim pravilnicima. Vukelić najavljuje da će se sukladno bilo kojoj promjeni prilagođavati i funkcionalnosti u aplikaciji Lana na način da cijeli proces bude što brži i jednostavniji za korisnike Zavoda.

Korištenje sustava Lana

Korisnici aplikacije Lana mogu biti svi poslodavci koji to žele, dok oni, kao što je spomenuto ranije, koji imaju više od tri zaposlene osobe, to i moraju biti. Sustav je neprestano dostupan, dok je služba za korisnike aktivna tijekom radnog vremena HZMO-a. Ona pomaže korisnicima u davanju osnovnih informacija o samom sustavu prijava/odjava, o mogućnostima aplikacije, o potrebnim tehničkim preduvjetima koje korisnik na svojoj strani mora zadovoljiti. Također, sve se to nalazi i u detaljnim korisničkim uputama koje bi svakako trebalo proučiti prije rada u aplikaciji.

Za korištenje sustava potrebno je imati određene preduvjete:

  • Posjedovanje čip kartice (Smart Card) ili drugog medija za certifikate (USB token i sl.) FINA-e ili poslovnih banaka a koji sadrže digitalne certifikate izdane od FINA RDC (registar digitalnih certifikata).
  • Posjedovanje čitača čip kartice (ukoliko su certifikati pohranjeni na čip kartici).
  • Instalacija potrebnih softverskih komponenti za čitač čip kartice, USB-token ili dr. prema navodima proizvođača.
  • Računalo barem minimalno preporučene konfiguracije.
  • Registracija poslovnog subjekta.

Korisnikom se može postati na dva načina:

  1. Popunjavanjem pristupnog lista – ispunjeni pristupni list potrebno je ispisati, ovjeriti i potpisati od strane osobe ovlaštene za zastupanje poslovnog subjekta i predati na šalter najbliže područne službe Zavoda.
  2. Putem brze registracije – za korisnike koji imaju izdan certifikat FINA-e iza 11. 3. 2013., a koji u sebi sadrži OIB.

Inače, svi “stari” korisnici automatski su postali korisnici nove aplikacije.

Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža:

Pratite li Netokraciju?

  1. Pratite netokraciju svakodnevno kako bi bili u toku s internetskom industrijom i kulturom
  2. Ne želite da vam promaknu trendovi u internetskom marketingu i poslovanju
  3. Želite upoznati najnovije regionalne startupe i investitore koji su ih prepoznali
  4. Ne želite propustiti detaljne analize, reportaže i informacije s bitnih internetskih događanja
  5. Želite znati da što se "događa na internetu", da o tome znate sve!
  • Emailom budite uvijek u toku (i nemojte ništa propustiti - 100% privatno i nikad vas nećemo spamirati)

  • Pratite naš RSS kanal Pratite u Google readeru
  • Pratite nas na Google Plus Dodajte nas u svoje krugove

2 komentara

  1. Pohvala za napredak u egovermentu koji se uistinu sporo razvijao. Iako prema rijecima autora uspjesan projekt upada u oči nekoliko stvari iznešenih u članku.
    Što znači open source, dali su tehnologije open source ili je izvorni kod open source. Ako je ovo prvo to nužno nije prednost jer one često znaju biti skuplje od komercijalnih.
    Ako s druge strane je izvorni kod open source onda bilo dobro da ga hzmo podijeli s svim državnim institucijama i cak s poslovnom strukom u hr jer ipak su ga platili porezni obveznici u HR.

    Nadalje iznos od 65.000 kn sugerira da je bilo riječi o nabavi male vrijednosti ili tzv direktnoj nabavi gdje se uglavnom ugovor sklapa s ciljanom tvrtkom. Interesantno je da se spominje u§teda a prema članku se kaže da ce održavanje biti cca 20 % ili skoro 200.000 kn godisnje sto je 3 puta više od inicijalne nabave sustava.

    Pozdrav, i izgleda da je ovdje netokracija interesantno definirana

Linkovi na članak

  1. Eppur si muove! | Open Source Osijek