Netokracija

Development, streaming, hosting: Kakve karijere nudi gaming industrija?

Industrija video igara već je prešla dobit Hollywoodske proizvodnje, a emitiranja eSports turnira prelaze televizijsku gledanost, što je napokon bilo dovoljno da svjetska scena shvati vrijednost ove industrije i počne ulagati u nove stručnjake i entuzijaste.

Ipak, tek se manji dio žena već uspio okušati i iskazati u toj domeni. Dio uzroka tomu leži u pogrešnim percepciji kako žene ne gejmaju, niti žele gejmati, a ako igraju, to su uglavnom browser igre za dokone kućanice.

Takvi stereotipi očitavaju se i u činjenici kako danas u razvoju video igara sudjeluje tek 22% žena, dok na najvećoj streaming platformi Twitch.tv broj streamerica pada ispod 20%, što su poražavajuće brojke s obzirom na to da se postotak gejmerica zadnjih godina kreće u rasponu od 41% do 48%.

Žena koje zanimaju video igre nedvojbeno ima, pa tako i kod nas, a upravo smo neke od njih imali priliku čuti na panelima konferencije Ladies of New Business – Gaming.

Krenimo od početka – u razvoju igara „žena programerka je fenomen“

Industrija video igara zahtijeva određeni set vještina koje najčešće formalno obrazovanje ne pruža, o čemu su raspravljali Nika Dvoravić, environment i level dizajnerica iz Croteama, Tatjana Savić, developerica igara iz Eipixa, Katarina Amižić, suosnivačica i voditeljica marketinga Games Revolteda te Jure Rašić, producent igara u Nanobitu, u panelu koji je moderirala Ines Klemenčić, voditeljica edukacije i financija u Machina Game Akademiji.

Jure Rašić iz Nanobita navodi da potrebne vještine u industriji ovise o poziciji.

Svi panelisti su se složili da se za razvoj igara bitne razne vještine, ovisno o poziciji, no Jure Rašić istaknuo je kako su u Nanobitu na svim pozicijama bitne sposobnost rješavanja problema i kreativnog razmišljanja, a različitosti mogu itekako biti od koristi.

Ljudi dolaze s različitim pozadinama i svatko od tih ljudi s različitim iskustvima i načinima razmišljanja doprinose produktivnijem brainstormingu.

Različiti mindseti su dobrodošli, no unatoč tome u industriji video igara žene se nekad susreću s posebnim izazovima. Katarina Amižić navodi da nije imala neugodna iskustva, dok je Tatjana Savić spomenula da ima i dobrih i loših te da to uglavnom ovisi i o ljudima. Tako su Tatjani neke osobe na promociji u lead programerku srdačno čestitali, dok su drugi znali njezin uspjeh komentirati s riječima:

Nisi ti lead programer, ti si sekretarica.

Tatjana Savić jedina je žena programerka u Eipixu.

Nije to ni čudno čuti kad se žene inače u industriji video igara uglavnom povezuje s pozicijama poput digitalnih artista, a ne programera. Takva situacija polazi od drugog problema – manjak žena koje se odlučuju za tehničko obrazovanje ili nedostatak inicijative i potpore za one koje se naknadno žele usmjeriti u tehničku struku. Ipak, kako je i Katarina Amižić objasnila, problemi kreću od rane dobi kada se informatika bira kao izborni predmet za dečke, a ritmika za cure.

Kad krenemo od početka i počnemo to mijenjati iz korijena mislim da se može nešto pokrenuti nabolje.

Zbog takve situacije očigledno je kako se različita neugodna iskustva još događaju – ona nisu stalna pojava, ali bez obzira potiču napuhane priče o atmosferi koja nije inkluzivna. Sve to stvara dodatnu barijeru ženama koje se pri ulasku u ovu industriju mogu pitati što ako će i njih tako tretirati?

Kad si jedina drže te kao kap vode na dlanu

Znamo da čak i mali broj loših iskustava može obilježiti nečiju percepciju o atmosferi i ljudima u okviru industrije, ali možda je upravo zato važno spomenuti i one pozitivne, kojih ima i više nego što mislimo. Prvi primjer tome je Jelena Savić, host Vip Adria League, koja je bila panelistica na temu streamanja video igara uz Sandu Mamić, gejmericu koja vodi stream Sansen’s World, i Anu Filip, UI/UX dizajnericu iz Neuralaba, bivšu profesionalnu gejmericu Counter Strike-a, a sve to uz moderiranje dežurnog gejmera Netokracije Ivana Šimića.

Jelena Savić navodi kako su joj prva iskustva vođenja eSports turnira bila izazov sam po sebi, ali da joj se zastrašujućom činila i publika koja u početku nije imala najljepše riječi. Tada su joj i najmanji loši komentari zvučali grozno. Ipak, ubrzo je shvatila da je većina tih komentara došla od nekoliko klinaca i naučila je da su to stvari kojima ne treba pridavati pažnje.

Kad sam prešla preko toga da sam opet jedina žena u timu i opet jedna na deset, shvatila sam da je zapravo priprema za Vip Adria League prošla prilično lako. Najvažnije za mene kao hosta je bilo da budem upoznata s timovima i igračima, na kojoj su poziciji, da razumijem komentatore koji to u detalje objašnjavaju i da općenito poznajem igru.

Njezina iskustva u timu organizacije vođenja Vip Adria League ostala su samo pozitivna, a kao jedina žena među muškarcima našla se više puta u povlaštenom tretmanu, nego obratno. Uz Jelenu Savić i Anu Filip takvo iskustvo potvrdila je i voditeljica konferencije Ana Mitar, kao jedina žena osječkog Void Main Studija.

Uz sve te dojmove može nam se učiniti kao da je biti žena zaposlena u industriji video igara jednostavniji izazov od dobivanja gejmerskog “statusa”.

Profesionalni gejming – mogu li se žene maknuti od Candy Crush prokletstva?

Jesu li žene koje satima igraju Candy Crush zbilja gejmerice?

Moguće da je ovo pitanje na tragu onih vječnih dilema je li prvo bilo jaje ili kokoš. Tko odlučuje o vrijednosti određenih igara i što one predstavljaju publici koja ih igra? Oko te teme polomila su se i koplja na drugom panelu, potaknuta izjavom Jure Rašića koji u Nanobitu razvija igre upravo za žene:

Netko tko posveti određeni dio vremena u Candy Crushu može biti gamer, samo ćemo ga onda više shvaćati kao casual gamera.

Katarina Amižić – suosnivačica i voditeljica marketinga tvrtke Games Revolted

Katarina Amižić naglasila je kako nema potrebe za diferencijacijom. Istina, uvijek će postojati dio ljudi koji će se radije posvetiti browser igrama i onima koji će uživati u visokobudžetnim naslovima, ali na kraju krajeva – zar ne igraju svi oni video igre?

Od igranja u podrumima do tisuću gledatelja

Jedan od načina kako o ženama gejmericama možemo popraviti sliku su streaming i profesionalno igranje. Nažalost, profesionalnih gejmerica ima vrlo malo – u Hrvatskoj još manje – no jedna od njih je bila i panelistica Ana Filip koja se gamingom bavila još u vrijeme kada je eSports kod nas bio samo mit, a turniri tek malo veći LAN partyji.

Od 2005. i 2015. profesionalno gejmanje kod nas je bilo daleko od neke ozbiljne scene, to su uglavnom bili turniri u podrumu koje su međusobno organizirali sami gejmeri.

Sanda Mamić – streamerica koja vodi kanal Sansen’s World u gamingu je od svoje četvrte godine.

Streaming pak donosi novu vrstu opcija za profesionalne i casual gejmerice. Preduvjeti ne moraju biti top vještine u određenim igrama, pa čak ni skupe nabrijane konfiguracije –  za streaming je možda jedini preduvjet da budete istinski zaljubljeni u svijet video igara i da svoj entuzijazam i specifičan karakter uspješno prezentirate zainteresiranoj publici, istaknula je streamerica Sanda Mamić.

Prepoznaje se volja i pažnja s kojom netko to radi, tko uživa i voli to, tko nije tu samo radi skupljanja donacija.

Sanda svoj stream uglavnom pušta preko YouTubea, ali danas je još najuspješnija platforma za streamanje Twitch, koji objedinjuje preko 2 milijuna streamera na čijim kanalima prosječno gledatelj provede i do 20 sati tjedno. Platforme nude nekoliko opcija zarade: od monetizacije putem reklama, naplate pretplata, ali i donacija, što je Sandi trenutno najveći izvor prihoda.

Kako se odlučiti za karijeru u gamingu?

Od ranog početka industrija video igara nije baš bila primjer inkluzivnosti, ali nije bila ni u fokusu kao što je danas te je godinama ostala učahureni dio multimedijske industrije koji je uglavnom bio svijet muškaraca. No možda je baš ovaj brzi val razvoja industrije pravo vrijeme da se razgovara o mogućnostima uključivanja žena na svim razinama razvoja video igara, eSportsa i streamanja.

Što vam može pomoći ako se odlučite da je to put za vas? Sve panelistice su se složile da je ipak najveći preduvjet svemu tomu prvenstveno ljubav prema video igrama. Da, morate biti neka vrsta zagrižene gejmerice kako vam ne bi bilo mrsko ići svaki dan raditi bilo što u vezi video igara – oko toga se svi slažu. Poantu iza toga je lijepo navela Tatjana Savić.

Da nije tako to bi vjerojatno bilo kao da vegetarijanac ide raditi u mesaru.

Entuzijazam s kojim ćete dočekati novi radni dan uistinu ovisi o tome, ali odluka da krenete u svijet video igara mora doći promišljeno i konkretno, s jasnim rokom, poručila je Sanda Mamić iz svog iskustva uz dobar savjet koji je proslijedila svima prisutnima, a ja sad prosljeđujem i dalje:

Cure, prva stvar, uspjet ćete – a druga stvar, ako ne uspijete što je najgore što se može dogoditi?