Pobjednik Pioneers Challengea

Oradianov Julian Oehrlein: Umara me hrvatska negativnost, gledajte pozitivne strane!

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Drugu godinu zaredom pobjedu na Pioneers Challengeu odnosi startup koji dolazi iz Hrvatske, a ovaj je put to bio financijsko-tehnološki Oradian. Hoće li on poći stopama svog svojevrsnog prethodnika, Bellabeata, zašto su još uvijek u Hrvatskoj i što sama pobjeda u Beču znači za njihovu budućnost, otkriva nam suosnivač Julian Oehrlein.

Julian Oehrlein, suosnivač Oradiana, tijekom 'pitcha' na Pioneersu (slike: Pioneers Festival/Lichtschalter.tv; nechvile.cz)

Julian Oehrlein, suosnivač Oradiana, tijekom ‘pitcha’ na Pioneersu (slike: Pioneers Festival/Lichtschalter.tv; nechvile.cz)

Zanimljiv je ovo startup na više razina – bilo bi poprilično nepotpuno reći da je ovo hrvatski startup, iako se takvim i sam predstavlja te mu je sjedište u Zagrebu, jer je tim itekako internacionalan – tu su, osim Hrvatske, Afrika, Njemačka, SAD… Zanimljiv je i zbog načina na koji se prezentira – iako je riječ o tehnološko-financijskom startupu [umetni obveznu šalu na račun računovođa], koji razvija sustav i platformu za mikrofinancijske ustanove za bankarenje u oblaku, jako dobro priča svoju priču u kojoj se fokusira na korisnike, koji uglavnom dolaze iz slabo razvijenih tržišta, a ne na samu tehnologiju, što je jedna od stvari koja je i dovela do pobjede na Pioneersu. U hrvatskom kontekstu je možda najzanimljiviji zbog činjenice što su osnivači svojevoljno odabrali baš našu zemlju za svoje sjedište, a timu se pitanje “ali zašto” već vjerojatno popelo na vrh glave.

Zbog toga Juliana nismo upitali to vječno “zašto Hrvatska” pitanje, nego – zašto još uvijek Hrvatska? Smatra li i nakon dvije godine da je smještanje sjedišta tvrtke s globalnim potencijalom u Zagreb bila doba ideja?

Osnovali smo Oradian u Hrvatskoj prije dvije godine, a tada je odluka o Zagrebu imala smisla. Grad se prema nama ponašao dobro i dopuštao nam da rastemo. Naravno, nije sve idealno kada vodite posao iz Hrvatske, pogotovo mali, ali bit ću iskren – umoran sam od sve te negativnosti. Sagledajmo sve pozitivne aspekte boravka ovdje: tu je odlična internetska infrastruktura, uključujući i mobilni internet, koja je dostupna čak i na najmanjim dalmatinskim otocima. Troškovi su života relativno niski, stanarine su povoljne, a ujedno je jedno od najsigurnijih i najjeftinijih mjesta za život.

Nijedna država nije savršena, Julian nastavlja, ali nije zadatak poduzetnika da rješava ono što nije dobro u njegovom okruženju – njegov je posao da radi oko tih poteškoća, bude kreativan i, kao što mu naziv kaže, poduzetan.

Živahan sustav, nedostatak kapitala

Kao jednu od prednosti Hrvatske ističe i živahan startup ekosustav, a navodi i kako se ovdje susreo s mnogim pametnim pojedincima s odličnim idejama. Također, tu su i razni uspjesi projekata orijentiranih na globalno tržište, što pokazuje da nije dovoljno gledati samo lokalno ili regionalno, nego treba usmjeriti pogled na neke dalje horizonte. Smatra da u obrtništvu leži i skriveni potencijal, koji bi startupi trebali iskoristiti – povezati se s majstorima od zanata koji znaju proizvesti jedinstvene proizvode. Startupi koji razumiju dizajn, marketing, distribuciju, brendiranje i internetski svijet mogli bi u zajedništvu kreirati fantastične proizvode.

Naravno, ističe i glavnu boljku Zapadnog Balkana – nedostatak rizičnog kapitala. Oradian se, među ostalim, obratio agenciji HAMAG-BICRO, ali Julian napominje kako je teško pronaći lokalne izvore voljne ulaganja i preuzimanja rizika povezanih sa startupima, a pogotovo one koji poznaju pod kojim vremenskim i drugim ograničenjima operiraju ove brzorastuće tvrtke s globalnim potencijalom.

No, dolaskom većeg broja startupa kao što su sam Oradian ili, recimo, Bellabeat, nada se da će se pojaviti VC-evi i anđeoski ulagači kojima su zanimljivi Hrvati i hrvatski startupi.

Urška Sršen, suosnivačica Bellabeata, predaje titulu pobjednika Julianu i Oradianu.

Urška Sršen, suosnivačica Bellabeata, predaje titulu pobjednika Pioneers Challengea Julianu i Oradianu.

Kad već spominjemo Bellabeat, važno je naglasiti kako je titulu pobjednika Pioneers Challengea Julianu predala upravo suosnivačica tog startupa, Urška Sršen. Nemoguće je ne povući neke paralele među ova dva startupa – osim što su povezani s Hrvatskom, oba su odnijela pobjedu na Shift Challengeu nekoliko mjeseci prije pobjede na Pioneersu. Idući korak za Bellabeat bio je slavni akcelerator Y Combinator, a nagrada koju je osvojio Oradian, je 50.000 eura seed investicije SpeedInvest te susreti s partnerima Techstarsta, Lemon Labsa i, pogađate, Y Combinatora. Hoće li se sličnost s Bellabeatom nastaviti?

Ako pogledamo put koji je prešao Bellabeat, Y Combinator bi mogao biti očit idući korak i za nas. No, iako su i Oradian i Bellabeat mlade ambiciozne tehnološke tvrtke koje dolaze iz Hrvatske, naši su poslovni modeli poprilično različiti. Bellabeat nudi pametnu mješavinu softvera i hardvera za tržišta u razvijenim zemljama. Mi nudimo softver za korporativno tržište u rubnim ekonomijama. Trenutno važemo nekoliko različitih opcija i odabrat ćemo onu koja će nam biti od najveće pomoći za razvoj održivog modela i odlazak u pravom smjeru.

Dok govorimo o financiranju, treba napomenuti da je spomenuti Bellabeat prikupio značajnu seed investiciju za ova područja, od 4,5 milijuna dolara. Oradian trenutno traži investitore, ali i partnere koji će doprinijeti i sredstvima i na druge načine. Različiti poslovni modeli i tržišta zahtijevaju različita rješenja i implementaciju strategije, stoga bi se putevi ova dva startupa tu mogli i razići.

Oradianov poprilično internacionalan tim.

Oradianov poprilično internacionalan tim.

Pričajte o korisnicima, ne tehnologiji!

Na pozornici u Beču Julian je dokazao kako je dobra prezentacija bitna – ispričao je priču o Oradianovim korisnicima, o ljudima, a ne o softveru. Osvojio je simpatije sudaca, simpatije publike, a osvojio je i prvo mjesto na Pioneers Challengeu. A i nas je osvojio pričom o nastanku Oradiana:

Kada sam radio s velikom mikrofinancijskom organizacijom u Aziji, menadžment je bio u procesu ograničavanja maksimalnog iznosa zajma za korisnike specifičnog zanimanja. Menadžment je vjerovao da ovo zanimanje ima nižu mogućnost otplate od nekih drugih. Srećom, dobio sam mogućnost detaljnijeg istraživanja ove problematike prije donošenja finalne odluke.

Nakon četiri tjedna rada s beskrajnim tablicama i provođenja vremena u direktnom razgovoru s korisnicima i davateljima kredita, došli smo do značajnog otkrića. Originalna teorija bila je potpuno kriva. Korisnici nisu otplatili kredite zbog građanskih nemira koji su zahvatili područja gdje ljudi njihovog zanimanja većinom žive. Drugim riječima, zanimanje nije imalo nikakve veze s niskom otplatom. Naravno, menadžment je odustao od originalne ideje.

Taj je događaj pomogao Julianu da shvati kako moraju postojati bolji alati za financijske institucije putem kojih bi upravljale klijentima, računima i financijama. Tehnologija je jedini način kojim se mogu na pravi način prikupljati, analizirati i pohranjivati podatci za financijske ustanove kako bi mogle donositi informirane odluke, ne samo da bi “preživjele”, nego da bi dobro upravljale teško zarađenim ušteđevinama svojih korisnika i utjecali na njihovu budućnost.

I moji suosnivači, Antonio i Andrew, imaju svoje priče koje su ih ponukale da osnuju Oradian, ali sve se svode na jedno – rješavanje jednog od najvećih svjetskih problema. Već sad možemo primijetiti da se stvari mijenjaju nabolje te da mnogi danas lakše upravljaju svojim financijama.

Julianov savjet za druge startupe je da pričaju slične priče dok se prezentiraju – da govore o stvarnom problemu kojeg rješavaju, a kojeg su vrlo vjerojatno i sami iskusili. Naravno, potom se priča i o rješenju te načinu na koji se on razlikuje od trenutnog.

Ukupan broj startupa koji se prijavio za ovogodišnji Pioneers Challenge bliži se tisućici, a Oradian je proglašen prvim među njima. Julian ne skriva da su bili time ponešto iznenađeni, ali smatra da je za pobjedu bilo presudno upravo njihovo dobro poznavanje korisnika i njihovih problema. Naravno, tu je i činjenica što Oradianovo rješenje već dobro funkcionira u nekim od najizazovnijih tržišta. Njihovo tržište je u stalnom rastu – danas pola odrasle svjetske populacije nema pristup odgovarajućim financijskim uslugama, ali ako se uzme u obzir činjenica da pet novih osoba svake tri minute (da, toliko je trajao Julianov pitch na Pioneersu) postane korisnik bankarskih usluga, Oradian bi mogao ciljati na pola milijarde novih korisnika u idućih pet godina.

A do tada, i sam Oradian raste – danas ima tim od dvadeset ljudi iz devet različitih zemalja, a kao i drugi perspektivni startupi u konstantnoj je potrazi za novim talentima, mahom inženjerima, koji se uklapaju u kulturu tvrtke i koje zanima rješavanje velikih problema najnovijom tehnologijom. Ako se prepoznajete, Oradian vas poziva da se javite na be@oradian.com i pridružite ovom startupu na njegovom ambicioznom putu. A nekako imamo osjećaj da ćemo uskoro čuti još velikih vijesti o velikoj misiji sada više ne tako malog Oradiana, iz Zagreba, iz Hrvatske.