Nasjeli ste jučer na lažne kupone? Dajte barem pročitajte ove savjete…

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Jučer su se društvenim mrežama počeli širiti lažni kuponi za domaće trgovačke lance, a iako su do sada vjerojatno svi shvatili da se ne moraju nadati kuponu od nekoliko stotina kuna u Konzumu ili Bipi, zanimljivo je vidjeti što nagne ljude na dijeljenje ovakvih stvari, i zbog čega zaborave da su stvari rijetko kad besplatne.

Facebook news feed jučer mi je bio preplavljen kuponima za osvajanje do 1000 kuna u Konzumu, Lidlu, Bipi, a bile su tu i besplatne avionske karte za Croatia Airlines. Uz Facebook, dijeljenje kupona zaživjelo je i na Twitter i WhatsAppu. Iako priznajem da ne bih imala ništa protiv kozmetike u iznosu od nekoliko stotina kuna koje su doslovno pale s neba, odnosno dijeljenjem Faceboook posta, ili besplatnih avionskih karata, znamo da stvari nikad nisu tako jednostavne.

I gle čuda, kuponi su se pokazali još jednim internetskim hoaxom. Dio korisnika je to uočio i prije nego što su trgovački lanci stigli očitovati na društvenim mrežama, međutim već je bilo kasno, inače ne bi ni bilo ovog teksta.

Dobra je stvar što lažni kuponi izgleda nisu prouzrokovali financijsku štetu, no i u Nacionalnom CERT-u, tijelu zaduženom za sigurnost na internetu upozoravaju da su ovakve kampanje samo naizgled bezopasne.

Sama brzina širenja ove kampanje pokazuje u kojoj su mjeri ovakvi napadi uspješni te na koji način ciljana populacija na ovakve kampanje odgovara.

I u 2017. smo lakovjerni jer…

No, zanimljivije od toga po čemu se moglo prepoznati da je riječ o lažnim bonovima, primjerice linkovi koji vode na nepostojeću stranicu, krive informacije o tome kako Bipa slavi 37 godina, iako su u Hrvatskoj tek 10 godina, je promotriti zašto uopće takvi sadržaji postanu viralni. Nismo od jučer na internetu i većina nas je barem donekle svjesna i upoznata s različitim rizicima kod online komunikacije i ostavljanja podataka na internetu, zar ne?

Situacija s jučerašnjim bonovima i nedavni slučaj kada se na meti našao samo Konzum, pokazuje da stvari očito nisu tako jednostavno, i nameću pitanje zašto će ljudi bez imalo razmišlja kliknuti Send, Share, Like i jako brzo dati svoje osobne podatke, neovisno o tome tko ih to traži. Nedovoljna informiranost, naivnost, pretjerana vjera u dobro na svijetu ili nešto četvrto? Da se razumijemo, to nije slučaj samo u Hrvatskoj. Naime, svjetski mediji su ovoga ljeta upozoravali ljude da ne prihvaćaju zahtjev za prijateljstvom stanovitog Jayden K Smitha, a sjetimo se i (lažne) vijesti o tome kako će Facebook početi korisnicima naplaćivati kako bi svoje profile zadržali privatnima. Ista vijest je među Facebookovim korisnicima kružila čak nekoliko puta.

Koji su motivi iza internetskih hoaxeva?

Motivi iza internetskih hoaxeva često nisu tako jasno kao kod klasičnih internetskih prijevara koje rezultiraju krađom identiteta i/ili novca. Prema nekima, često je jedini motiv da se vidi u kojoj mjeri neka glupa šala ili poruka može postati viralna, odnosno koliko će stotina tisuća korisnika nasamariti neki internetski šaljivdžija. Nije isključeno, i da nešto što može početi kao (neslana) šala među prijateljima, se brzo otme kontroli u bespućima interneta. Također, bilo je slučajeva hoax mailova koji su nastali na osnovu nesporazuma, ali i kada se željelo narušiti ugled kompanije. Uopće nije teško zamisliti nezadovoljnog korisnika koji nakon nekoliko dana ili tjedana navlačenja s korisničkom službom banke/telekoma/dostavne službe kreće u svoj mali osvetnički pohod.

Sama brzina širenja ove kampanje pokazuje u kojoj su mjeri ovakvi napadi uspješni te na koji način ciljana populacija na ovakve kampanje odgovara, kažu u Nacionalnom CERT-a, tijelu zaduženom za informacijsku sigurnost.

Lajkam i ‘dijelim’ jer – svi to rade?

Iako su se jučer mnogi zgražali nad korisnicima (‘Pa ne mogu vjerovati da bi netko nasjeo na ovo!’, ‘Zar još ima onih koji vjeruju u ovo?’), koji su bez imalo razmišljanja dijelili lažne kupone bilo je i duhovitih primjedbi.

Međutim, ovo nije osuda onih koji su to napravili, jer ako vidite da su vam prijatelji podijelili neki post ili fotografiju, dobra je šansa da ćete se po inerciji povesti za njima (‘Svi to rade pa valjda je sigurno!’). To potvrđuju i u Nacionalnom CERT-u, gdje ističu da su kampanje poput ove s lažnim kuponima za trgovačke lance posebno uspješne jer se ‘objave mogu proširiti veoma brzo upravo zato što ih same žrtve dijele sa svojim prijateljima, ali i s članovima grupa u kojima se nalaze’.

Lažni kuponi su se brzo počeli dijeliti i po Facebook grupama.

Također, većina nas je ponekad lijena da bi se upustila u istraživanje izvora informacija, provjeru linkova i slično. Dodajte tome još koju emociju i lakše je stisnuti Like za pomoć djeci ili životinjama nego ići provjeravati tko stoji iza takve neke inicijative i hoće li koja kuna završiti u pravim rukama (i šapama!).

Isto tako, jednom kad krene lavina postova i komentara, ne treba zanemariti, da ju je gotovo teško ili nemoguće zaustaviti. Naposljetku, dalo bi se tu još štošta reći o potrebi da sam Facebook i Twitter stanu na kraj hoaxevima, prijevarama i – lažnim vijestima. To nas dovodi i do činjenice da smo tijekom prosječnog dana bombardirani nizom informacija, vijesti i notifikacija, pri čemu je ponekad teško razlučiti lažnu stvar od prave. Niti smo podešeni da to radimo 24/7. 

Kako se zaštiti od internetskih prijevara

No, to ne znači da svaki korisnik Facebooka ipak ne može poduzeti određene korake kako ne bi postao žrtva neke nove prijevare ili neslane šale. Iako se dio savjeta može činiti banalnim, jučerašnji primjer pokazuje da ponavljanja nikad dosta:

  • Za početak, vodite računa o tome što dijelite na Facebooku
  • Ne prihvaćajte olako zahtjeve za prijateljstvo
  • Provjerite koliko informacija o vama na Facebooku je javno, i ovisno o tome jeste li OK s onime što vidite, prilagodite svoje postavke privatnosti
  • Provjerite tko vas može tagirati, tko može vidjeti vaše određene postove, tko vam može poslati zahtjev za prijateljstvom
  • Postovi i fotografije iz 2010. na koje ste zaboravili? Još su tamo, i provjerite tko ih može vidjeti
  • Oprez s detaljima koje o sebi otkrivate na Facebooku, npr. datum rođenja, adresa stanovanja, telefonski broj
  • Prijavite Facebooku sumnjivo ponašanje
  • Zaštite svoj Facebook profil
  • Ako je potrebno, napasne Facebook korisnike možete i blokirati
  • Besplatne stvari? Dobro promislite još jednom!

Zdrav razum je najbolja obrana

Zašto i dalje u 2017. nasjedamo na lažne kupone na Facebooku? Možemo kriviti tehnološke kompanije, nedovoljno posvećivanje pažnje dobronamjernim savjetima o ponašanju na Facebooku ili zlu sudbinu, no na kraju se sve svodi na zdrav razum. Stoga, opreza nikad dovoljno i ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i je!