Direktiva o zaštiti autorskih prava:

Dok se mi “zabavljamo” GDPR-om, EU uvodi “porez na linkove” i filtriranje naših sadržaja

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

20. i 21. lipnja ključni su datumi u donošenju nove direktive o zaštiti autorskih prava EU, koja sa sobom nosi nekoliko spornih stvari – takozvani porez na linkove, gdje bi se mogle plaćati naknade za dijeljenje poveznica na sadržaj, te cenzuriranje interneta uz pomoć filtriranja sadržaja koji korisnici učitavaju.

Proteklih nekoliko tjedana ljudi diljem svijeta (m)uče se kako se uskladiti s Uredbom o općoj zaštiti podataka EU-a (GDPR), a mnogi sigurno žale što se nisu uključili u raspravu kada je zakon donesen prije više od dvije godine ili kad je cijeli proces započeo još 2012. Organizacija European Digital Rigts (EDRi), kojoj sam jedina suradnica u Hrvatskoj, ključni je sudionik civilnog društva od početka tog procesa. Kada ste prvi put čuli za GDPR? Što bi bilo da sam vam o tome pričala 2012. godine? Javna rasprava o svim detaljima događa se kada je prekasno za izmjene – izgubljena prilika čak i za zakon koji podržavam.

Što ako vam kažem da se nešto puno više krčka u kuhinji tehnološke politike Europske unije, što bi moglo potkopati osnovnu funkcionalnost weba? Kao što bi Morpheus iz Matrixa rekao: “What if I told you that…” moji i vaši memovi više neće biti dopušteni na internetu? Isto vrijedi i za parodiju, citate, objavljivanje bez dozvole ili dijeljenje linkova besplatno, a svako će učitavanje sadržaja biti pod kontrolom svemoćnih i bezgranično glupih cenzorskih botova. Što ako vam kažem da su i sloboda kolaborativnog kodiranja, open source te sam GitHub upitni nakon ove reforme?

Ugroženo čak i kolaborativno kreiranje softvera?

Roberto Di Cosmo, direktor Software Heritagea (INRIA, Francuska) i profesor računalnih znanosti na Sveučilištu Paris Diderot, odgovara na pitanje: “Zašto ste zabrinuti zbog reforme autorskog prava?” Slijedi spoiler – softver je danas bitan dio našeg društva i razvija se na suradnički način koji je ugrožen reformom autorskog prava. Zato trebamo #FixCopyright!

Djelovati sada, a ne za dvije godine

Sada imamo priliku utjecati na direktivu o zaštiti autorskih prava, a prilika je to koja će biti izgubljena za dvije godine, kada ćemo svi biti “odjednom” suočeni s izazovom implementiranja “filtera učitanog sadržajai “poreza na linkove “ – i s novim ograničenjima korištenja internetskih usluga na koje se svakodnevno oslanjamo. Upravo sam o tome pisala na Netokraciji još prije godinu dana.

U oštrom kontrastu s GDPR-om, stručnjaci su gotovo jednoglasno suglasni da je zakon o reformi autorskog prava stvarno loš. Dok su u slučaju GDPR-a institucije EU-a donijele mnoge promjene unatoč usklađenih lobističkih napora velikih korporacija, u reformi o autorskim pravima, kako se čini, dat će im točno ono što žele. U ovom slučaju govorimo o nezapamćenom pritisku najvećih offline izdavača, posebice njemačkog Axela Springera, kojemu internet nije presudan za poslovanje.

Parlament i Vijeće imali su više od godinu i pol da poprave nedostatke prijedloga Komisije – ali unatoč njihovoj rastućoj složenosti, najnoviji nacrti institucija ne ispunjavaju osnovne pravne standarde obradivosti i proporcionalnosti. 

Vijeće: Svaka zemlja članica određuje što će od linkova biti besplatno

Njihov posljednji prijedlog i dalje će prisiljavati internetske platforme da primjenjuju cenzuru – i napravit će potpuni nered u vidu dodatnog autorskog prava za portale koji objavljuju vijesti, omogućujući svakoj zemlji članici da ga implementira na svoj način.

Ponovimo:

28 različitih poreza na linkove. Svaka zemlja članica EU sama će odlučiti koji će se dio i vrsta linka dijeliti besplatno.

Tako će, primjerice, dijeljenje manje bitnih dijelova članka ostati besplatno, ali države članice mogu odabrati što su to “manje bitni dijelovi” – hoće li to biti isječci koji su manje kreativni ili koji nemaju “neovisno gospodarsko značenje”, bez obzira na dužinu – ili oboje (recital 34 a).

Naravno, ovo u osnovi proturječi cilju stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta s uobičajenim pravilima, koji je upravo u naslovu planiranog zakona. Umjesto jednog zakonodavstva na europskoj razini, imali bismo njih 28, s krajnjim ekstremnim koji će postati de facto standardom. Naime, kako bi izbjegle tužbe, međunarodne internetske platforme bit će motivirane da se pridržavaju najstrože verzije koju provodi bilo koja država članica.

Također, nije jasno hoće li to utjecati na jednostavne linkove, jer oni gotovo uvijek sadrže naslov povezane stranice, a iz njega nije uvijek očito da se članak smatra “manje bitnim”. Pripremite se za izdvojene sudske predmete i godine pravne nesigurnosti oko dijeljenja linkova ako ova verzija teksta postane zakonom. Pripremite se za novu osnaženu verziju ACTA-e, akta koji je prije pet godina izazvao konsternaciju građana i nezapamćenu konsolidaciju kampanja civilnog društva u obrani osnovne slobode interneta diljem Europe.

Ne morate filtrirati sadržaj, ali ćemo vas tužiti ako to ne učinite

Bugarsko predsjedništvo slaže se s ciljem Komisije da prisili internetske platforme za praćenje svih prijenosa sadržaja korisnika kako bi pokušali otkriti kršenje autorskih prava, iako će to nužno dovesti do ukidanja potpuno legalnih oblika izražavanja. No, shvaćaju da je to kršenje postojećeg prava EU i Povelje o temeljnim pravima.

Njihovo “rješenje”: čine platforme izravno odgovornima za sve kršenje autorskih prava od strane svojih korisnika, a zatim im nude mogućnost da izbjegnu tu nerazumnu odgovornost ako mogu dokazati da su učinili sve što je u njihovoj moći da blokira sadržaj zaštićen autorskim pravima – postavljanje filtara za prijenos (članak 13. stavak 4.). To je i dalje potpuno opcionalno, naravno!

Tragično, jedina preostala točka neslaganja u Vijeću jest je li ovaj prijedlog dovoljno loš ili treba pogoršati.

O nedostacima teksta Vijeća za državljane EU-a, institucionalne igrače, startupe i velike tvrtke (osim prava nositelja prava), kao i za umjetnike koji izražavaju svoju kreativnost u digitalnom okruženju, pisano je vrlo detaljno.

Caroline De Cock, koordinatorica koalicije Copyright for Creativity (C4C), kaže:

Velika odgovornost sada je stavljena pred Europski parlament: obrana prava milijuna građana, malih poduzetnika, kreatora, stručnjaka i svih korisnika interneta te osiguravanje da cenzorski botovi i porez na linkove ne uđu u naše živote.

Što kaže Parlament, naši direktno izabrani predstavnici?

MEP Axel Voss nedavno je objavio novu verziju teksta koji želi da Odbor za pravna pitanja odobri od 20. do 21. lipnja. Nakon tog glasovanja, bit će gotovo nemoguće napraviti smislene promjene.

Hokus pokus zakonodavstvo: Kad obavezno filtriranje nije obavezno filtriranje

Najnoviji nacrt g. Vossa proširuje opseg prijedloga botova za cenzuru na sve web platforme (a) čija je svrha “dati pristup sadržaju zaštićenim autorskim pravima koje prenose korisnici” i (b) “optimizirati” taj sadržaj. Što je optimiziranje? Među dugim popisom akcija, otkrivamo da “prikazivanje” prijenosa već čini platforme zakonski odgovornim za kršenje autorskih prava (recital 37 a).

A u njegovoj verziji web usluge ne mogu ni izbjeći odgovornost implementiranjem filtara za prijenos. Kako bi se zaštitili od tužbe, morat će dobiti licence od svih vlasnika autorskih prava koji postoje na planetu prije nego što dopuste prikaz sadržaja, samo u slučaju da on može sadržavati (dijelove) bilo kojeg od njihovih djela.

Također, tvrdi kako provjeravanje svakog novog korisničkog prijenosa za to uključuje li jedan od stotinu ili tisuću specifičnih djela zaštićenih autorskim pravom nekako ne predstavlja “opće praćenje” (recital 39), što bi bilo zabranjeno.

Organizacija EDiMA, koja predstavlja online platforme kao što su Airbnb, Allegro, Amazon EU, Apple, eBay, Expedia, Facebook, Google, King, Microsoft, Mozilla, Oath, OLX, Snap Inc., TripAdvisor, Twitter, Veon Digital i Yelp, time je, dakako, razočarana te zabrinuta što bi to moglo donijeti.

A evo i stava umjetnika i kreativaca:

Što učiniti?

Parlamentarka Julia Reda ima prijedlog:

U sljedećih nekoliko mjeseci Europa će odlučiti hoće li glupi botovi odlučivati što možemo ili ne možemo uploadati, odnosno hoćemo li imati cenzorske mašine u Europi te hoće li naša mogućnost da podijelimo vijesti online biti ograničena tzv. porezom na linkove.

Ako se protivite tim idejama, sada je vrijeme da o tome obavijestite svoje vlade i vaše direktno izabrane predstavnike u Europskom parlamentu. To možete učiniti korištenjem alata Mozilla’s ChangeCopyright!

Osim toga, možete se uključiti u kampanju EDRi-ja. Podsjetimo, glasovanje će se održavati od 20. do 21. lipnja, a cilj je do tada uvjeriti neodlučne parlamentarce da se usprotive cenzuriranju interneta koji će biti filtriran algoritmima pod kontrolom internetskih giganata.

Ako sve propadne, sjetit ćete se ovoga teksta za dvije godine, kad više ne budete smjeli besplatno podijeliti poveznicu na njega.

Uključite se u daljnju raspravu: