Kako online brendirati ekstremizam i diskriminaciju kao pozitivnu akciju?

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

U novim tehnologijama i društvenim medijima ekstremisti i revizionisti raznih vrsta našli su svoje prirodno stanište, a naginju li i vaša uvjerenja u tom smjeru, internetska je stvarnost pravo mjesto i za vas. Ako su vaši stavovi zapeli negdje u srednjem vijeku, to ne znači i da takve trebaju biti vaše marketinške sposobnosti, pa stoga donosimo tri jednostavna i provjereno učinkovita marketinška trika koji će svako ugnjetavanje pretvoriti u borbu za osnovne ljudske vrijednosti.

happyextremistkittyU novim tehnologijama i društvenim medijima ekstremisti i revizionisti raznih vrsta našli su svoje prirodno stanište, a naginju li vaša uvjerenja u tom smjeru, internetska je stvarnost pravo mjesto i za vas. Ako su vaši stavovi zapeli negdje u srednjem vijeku, to ne znači i da takve trebaju biti vaše marketinške sposobnosti, pa stoga donosimo tri jednostavna i provjereno učinkovita marketinška trika koji će svako ugnjetavanje pretvoriti u borbu za osnovne ljudske vrijednosti.

U svojoj studiji Hate Online: A Content Analysis of Extremist Internet Sites, Gerstenfeld i suradnici navode kako su ekstremističke skupine vrlo sklone internetu. Razlog je tome što su društveni mediji i internetska prostranstva jeftin i efikasan način širenja propagande, no ono što je još značajnije, omogućavaju manipulaciju vlastitom slikom ili “imidžem”. Sve što vam treba je privlačan logo, pozitivan moto te dobro sročen, lako djeljiv, redovit sadržaj na Facebooku, i vaša će klimava načela lako naći dvadeset tisuća zagovaratelja koji će ih poduprijeti.

Lekcija prva: Nikad protiv, uvijek za

Negativne riječi i negativne emocije loše utječu ne samo na naše raspoloženje već i na  procese u našem tijelu, na naš san i memoriju. Vidimo li riječ “ne” samo na nekoliko sekundi, primjerice, u trenutku se naše tijelo izlaže stresu, a slično je i s drugim riječima s negativnim konotacijama. S druge strane, pozitivne riječi imaju suprotan učinak, a u studiji o popularnosti tema na Redditu pokazalo se i kako ljudi češće promoviraju postove koji u svom naslovu nose pozitivne riječi.

“Protiv” je tako riječ koja se izbacuje iz vokabulara, kao i bilo kakvi negativni pridjevi. Vremena su se promijenila i svakome je jasno da biti “protiv nečega” nosi loše konotacije – uvijek treba biti “za” nešto. Iza tog „za“, naravno, treba slijediti još neka pozitivna imenica kako cijeli dojam ne bi pao u vodu, a ako su vaši ciljevi i najmanje upitni, neka cijeli naziv bude što općenitiji i opskurniji.

Dobro ime akcije bi tako bilo, primjerice, “Za ljubav”, Za rodbinu”, “Za štence i mačiće”. Potpuno nebitno za koju ste vrstu ljubavi i koga ona uključuje ili isključuje, ubijate li štence ili udomljavate, za točnijim opisom nema potrebe jer onda gubite dio publike. Ovako ste poslali pozitivnu poruku u svijet i vratiti će vam se u lajkovima, jer kakav to sociopat nije za ljubav, rodbinu i slatke male životinjice?

Lekcija druga: Istraživanje dokazuje

Bilo da je riječ o zubnoj protezi, čaju za mršavljenje ili prašku za pranje rublja, reklama će često prikazivati znanstvenike, ljude u kutama, sa stetoskopima i u futurističkim laboratorijima, iako nijedno od toga sa samim proizvodima nije povezano. Koliko god bili skeptični prema znanosti, znanost se prodaje, a ljudi su svjesno ili podsvjesno skloniji prikloniti se nekome tko ispred imena nosi titulu nekakvog doktora.

To pogotovo vrijedi kada je riječ o promoviranju ideologija, društvenih akcija ili pokreta – svojim stavom i vlastitim procjenama skupit ćete neke istomišljenike, no za masu vam treba znanstveni oslonac i opravdanje. Ne mora čak biti ni riječ o pravoj znanosti, tko će znati.

Na vašu sreću, većina javnosti ne zna kritički pristupiti nekom znanstvenom radu, nije upoznata s važnosti metodologije u znanosti niti joj je u potpunosti jasno što točno znači peer-review i priznanje znanstvene zajednice. Studija koja će služiti promociji ideologija može imati manjkavu metodologiju i zbog nje biti diskreditirana, biti pobijena desetljećima istraživanja iste teme, raditi pod potpuno drukčijom hipotezom od vaše i ni na koji način ne podržavati vaše stavove.

Ako iz konteksta izvučete prstohvat podataka koji će se uklopiti u propagandu, to je savršeno dovoljno da se pridobije velik broj onih koji su svoje stavove s razlogom još preispitivali, a sada su dobili “znanstveni” vjetar u leđa. Učinite ovaj “znanstveni dokaz” javno dostupnim na svojim web i društvenim stranicama i na njega podsjećajte svakom prilikom. Ne brinite, većina neće citiranu studiju niti pročitati- zašto se ponovno dovesti u sumnju.

Lekcija tri: Brend žrtve i gubitnika

“Underdog” efekt poznat je  fenomen i metoda u takozvanom “marketingu nedostataka“. Volimo priče o uspjehu ljudi koji su za to imali malo prilika – one igraju na naš osjećaj solidarnosti i suosjećanja, sve one pozitivne ljudske emocije na koje se volimo ponekad podsjetiti. Bilo da je riječ o tvrtci, udruzi ili akciji, imamo se tendenciju identificirati s podjarmljenima, žrtvama, onima koji se nose s poteškoćama- uostalom, i sami smo barem na nekom području oni kojima je nanesena jedna ili druga nepravda. Ovaj je efekt posebno jak u društvima gdje su priče o podjarmljenima (underdogs) dio nacionalnih identiteta, pa zato iskoristite društveni mentalitet i nacionalnu svijest u svoju korist!

Malo je poznato da su ekstremističke organizacije bile među prvim aktivnim korisnicima interneta. Tako je još 1985.  godine, kada je malo prosječnih građana koristilo internet,  Tom Metzger je već stvorio info stranicu za svoju organizaciju White AryanResistance, koja je, usput budi rečeno, i danas aktivna te čak nudi svoj merchandise.

Iako bi se Metzgera dalo opisati svakakvim pridjevima, a ni jedan od njih nije lijep ili topao, jedna stvar koja se ne može reći jest da nije marketinški potkovan. Svoju neupitno negativnu ideologiju on je obukao u odijelo otpora koje je uvijek u modi, aMetzgerovim stopama možete i vi (na dobrom ste putu!). Nitko više ne pati na nadmoć- emocionalno nabijene riječi o ovom stoljeću su otpor, borba za prava i očuvanje vrijednosti, riječi koje impliciraju da je nešto ugroženo.

Tako je vrlo bitno da se prikažete kao netko u lošijoj poziciji, diskriminiran, tko se unatoč svojoj lošoj situaciji bori za svoje vrijednost. Čak ste većinska, privilegirana skupina koja ni na koji način nije ugrožena  i zapravo se bori protiv diskriminirane manjine,  ako se dovoljno puta predstavite kao “underdog”, u medijima, na društvenim mrežama, u komentarima na apsolutno svaku temi u očima javnosti ćete stvoriti tu iluziju. Kao što, primjerice, svi znamo da je rajčica voće, ali unatoč svom znanju o tom pitanju kolektivno je tretiramo kao povrće. Budite rajčica.

Izbjegavajte kontakt očima – ljudskost je zarazna

Dakle, da rezimiramo,uvijek budite pozitivni i naglašavajte svoju borbu za štogod već da se borite, ne propustite priliku da uprete prstom u bilo koga tko se s vama ne slaže i optužite ga da vas diskriminira (zrcaljenje je snažan psihološki fenomen), redovito podsjećajte da ste upravo vi ti koji pate dok vas ostatak svijeta pušta da mirno živite svoje živote.

Pažljivo proučite sva tri koraka i brižno ih se držite, pogotovo na društvenim medijima, koji vam omogućuju tako efikasno i bezbolno širenje vaših ideologijaDok vas vaš zdrav razum, savjest i savladane osnove društvene interakcije sprečavaju da dođete do druge osobe, pogledate je u oči i kažete joj: “Na temelju vlastite neinformiranosti i predrasuda smatram da si niže biće od mene i da ne zaslužuješ ista prava. Nije to ništa osobno”, naša ljudska psiha nas podsvjesno uvjerava da ono što se napiše na internetu nije stvarno i nema posljedice.

Zato prigrlite internet, komentare, Facebook objave kao vaše prijatelje, budite hrabri borac iza svojih tipkovnica, odbacite bilo kakvu solidarnost, suosjećanje ili vrijednosti na koje se pozivate i uživajte u činjenici nećete morati pogledati ravno u oči onima koje diskriminirate, ili jedni drugima, i na trenutak se zapitati što to zapravo radite.