Dan je civilnog hakiranja – znate li uopće što je to?

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Nacionalni dan civilnog hakiranja

31. svibnja se obilježava Dan civilnog hakiranja. Možda će se nekome “civilno” i “haker” u istom skupu riječi činiti nespojivim – ali riječ je upravo o tome, “hakerima” kojima je u cilju surađivati u stvaranju, građenju i inovaciji u rješavanju izazova u svom susjedstvu, gradu, općini, županiji ili državi. Tom smo prigodom razgovarali s ​Miroslavom Schlossbergom iz inicijative HrOpen, koji nas je uveo u svijet civilnog hakiranja i načina na koji obični građani mogu učiniti svoj grad boljim mjestom.

Nacionalni dan civilnog hakiranja

31. svibnja se obilježava Dan civilnog hakiranja. Možda će se nekome “civilno” i “haker” u istom skupu riječi činiti nespojivim – ali riječ je upravo o tome, “hakerima” kojima je u cilju surađivati u stvaranju, građenju i inovaciji u rješavanju izazova u svom susjedstvu, gradu, općini, županiji ili državi. Tom smo prigodom razgovarali s ​Miroslavom Schlossbergom iz inicijative HrOpen, koji nas je uveo u svijet civilnog hakiranja i načina na koji obični građani mogu učiniti svoj grad boljim mjestom.

Na početku je citirao Alexa Howarda: Građanska inovacija je tehnološka ili metodološka nova ideja koja proispituje i unaprjeđuje postojeće procese i sustave i time poboljšava život građana ili djelovanje zajednice u kojoj žive. No, iako je Alex to dobro sročio, Miroslav napominje da građanska inovacija i civilno hakiranje nisu isto.

Civilno hakiranje je aktivnost građana čiji je rezultat građanska inovacija – to može biti u obliku pridonošenja svojih vještina u pisanju dijelova otvorenog koda ili u sudjelovanju u javnom savjetovanju s gradskim službenicima o tome kako nove odluke/uredbe grada mogu pomoći poboljšati susjedstvo.

U kontekstu civilnog hakiranja u fokusu je rješavanje problema, a ovdje Miroslav citira i Facebookovog Marka Zuckerberga, koji je rekao: Hakiranje je samo brz način izgradnje nečega ili testiranje granica što se može napraviti. U njegovoj se izjavi nigdje ne spominje tehnologija – to je više proces, nego alat.

Civilno hakiranje je…

Miroslav ističe nekoliko definicija civilnog hakiranja. To je:

  • kada se kreativni, najčešće tehnološki pristup koristi pri rješavanju problema građana;
  • kada građani izrađuju vlastite aplikacije koje daju drugima jednostavne i opipljive prednosti u životu u njihovom susjedstvu/zajednici;
  • kada surađujete s drugima u stvaranju, izgradnji i inovaciji korištenjem javnih podataka, koda i tehnologije kako biste riješili izazove bitne u vašem susjedstvu, gradovima, županijama i državi.

Ukratko, to je primjena novih alata i pristupa u poboljšavanju procesa i sustava vlade za sve.

Dan civilnog hakiranja

Nacionalni dan civilnog hakiranja je internacionalni događaj koji povezuje građane, softver developere i poduzetnike diljem svijeta da zajedno surađuju, kreiraju, grade korištenjem javnih podataka, otvorenog koda i tehnologije te da riješe izazove relevantne za njihovu sredinu, njihove gradove i njihovu državu. Ovaj se dan slavi u više od 100 različitih lokacija – to je jedan od najvećih događaja posvećenih građanskoj uključenosti. Još više zapanjuje i ono što taj pokret predstavlja – to je u mnogo pogleda novi val uključenosti građana u bitne odluke o njihovoj sredini, Miroslav objašnjava.

Ljudi sudjeluju u ovakvim pokretima iz raznih razloga – što će reći da civilno hakiranje svakome znači nešto drugo. Ono što je počelo kao teorija o potencijalnom poboljšavanju vlasti kroz tehnologiju, u drugim se razvijenim državama brzo proširilo ne bi li se fokusiralo više na mijenjanje kulture kako bi vlast radila efikasnije i kreativnije s građanima. Tehnologija često može biti sučelje u poboljšavanju povezanosti građana i vlasti, ali to je samo jedan dio onoga što vidimo.

Od danas pa do sutra, 1. lipnja, više od 11000 građana koji predstavljaju vladu, neprofitne organizacije, developere, dizajnere i poduzetnike sudjelovat će u više od 100 istovremenih civilno-hakerskih događaja u svijetu. Mnogo lokalnih vlasti će doći i podržati civilne hakere u svojim gradovima, a 21 američka savezna agencija otvorit će nove setove podataka kako bi dali nove izazove koje će civilni hakeri diljem svijeta rješavati. Miroslav se pita kada će se nešto slično organizirati i kod nas:

Stotine inovativnih projekata će izaći kao rezultat ovog koordiniranog pokušaja da se izgrade transparentnije i pristupačnije vlade, dok u isto vrijeme rastu inovacije u zajednici i otvaranje novih prilika mladim startupima. Svatko može sudjelovati u događaju – ne moraš biti stručnjak u tehnologiji, ali trebaš pomoći svojoj zajednici i sredini kako god umiješ. U Americi je događaj planiran i koordiniran od strane Bijele kuće, ureda za znanost i tehnologiju, a podržat će ga i brojne američke agencije. Kada će i hrvatska vlada podržati ovakav događaj?

Nedavan primjer civilnog hakiranja – Poplave.hr

Na karti u sklopu servisa poplave.hr mogu se pronaći lokacije za dostavljanje pomoći stradalima u poplavama.

Na karti u sklopu servisa poplave.hr mogu se pronaći lokacije za dostavljanje pomoći stradalima u poplavama.

Rezultati ovakvih pokreta nove su civilne aplikacije i usluge koje mogu promijeniti zajednice, a koje zajedno mogu promijeniti i cijelu zemlju. Primjere toga mogli smo vidjeti za vrijeme nedavnih poplava, kada su diljem regije počeli nicati servisi poput Poplave.rs, Poplave.eu ili Poplave.hr. Na ovoj posljednjoj stranici nalazi se aplikacija, odnosno karta, koja prikuplja dojave građana o lokacijama za dostavljanje pomoći za stanovnike područja pogođenih poplavom. Upravo je na njoj radila inicijativa Kodiraj za Hrvatsku, uz Miroslava:

Vidjeli smo razne inicijative objavljivanja adresa za ostavljanje pomoći, ali mnoge su bile nepregledne jer sam i sam teško isfiltrirao iz 50-100 postova kako bih pronašao lokaciju koja je najbliža meni. U nedjelju navečer dva volontera ekspertne grupe Kodiraj za Hrvatsku uskočili su i u roku od nekoliko sati uspostavili kartu koja je zainteresiranima mogla prikazati tražene podatke. Karta trenutno pokazuje pročišćene još uvijek aktivne adrese, a zatvorene se lokacije više ne prikazuju na karti. Željeli smo da se karta koristi jer tome i služi i sada se nalazi na stranici Poplave.hr gdje i dalje služi dobroj svrsi.

A što je Kodiraj za Hrvatsku?

Riječ je o ekspertnoj skupini Hrvatske udruge otvorenih sustava i interneta za uključenost građana u lokalne aktivnosti. Lokalna je to mreža građanski orijentiranih volontera, koji svojim vještinama doprinose u korištenju interneta kao platforme za javne službe, državnu upravu i građanske usluge. Cilj ekspertne skupine je uspostavljanje ili jačanje lokalne građanske grupe za civilnu tehnologiju koja redovito surađuje s lokalnim vlastima. Kodiraj za Hrvatsku je i članica internacionalne organizacije Code for America Brigade. Miroslav dodaje:

Svrha ekspertne skupine je izrada i održavanje lokalnih primjera zajedničkih ciljeva i strateških ishoda gdje javne službe i državna uprava koriste tehnologiju efikasnije, građani i zajednica rješavaju gradske probleme, gradovi zajedno surađuju za bolje rezultate, a građanske aplikacije su građene na povezanim otvorenim podatcima.

Na službenoj stranici možete pronaći i neke od zanimljivih projekata na kojima radi ova inicijativa, a osim karte za poplave.hr, tu je i projekt Popravi.to, koji će krenuti u Istri, a koji je zapravo lokalizacija servisa fixmystreet.com, putem kojeg se mogu prijavljivati lokacije kvarova i oštećenja u susjedstvu. Nije to jedini projekt – mogu se iskoristiti i, primjerice, otvoreni podatci sanitarne inspekcije ili otvoreni lokalni proračuni Republike Hrvatske. O takvim se projektima govorilo i na događaju održanom prije nekoliko mjeseci, Više od transparentnosti, gdje su se navodili i primjeri kako se otvoreni podatci mogu pretvoriti u korisne projekte i aplikacije za građane. Ako i sami imate ideju kako pomoći svojoj zajednici civilnim hakiranjem, sva vrata inicijativa koje podržavaju otvorenost podataka svakako su i za vas – otvorena.