Rasprava

CORP2IN: Inovacije će doći kad poboljšamo obrazovanje i destigmatiziramo neuspjeh

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Kad se govori o inovacijama, najčešće je fokus na genijalnim individualcima – uzmimo samo za primjer Stevea Jobsa. Tu je i tendencija da različite inovacije pripisujemo samo jednoj osobi. Međutim, puno je manji fokus na stvaranju struktura i sustava koji će omogućiti kulturu inovacija. Upravo je to bila tema jučer održanog panela u sklopu konferencije Corp2in.

corp2in_1naslovna

Ako postoji kultura povjerenja i tolerancije, tada ćemo imati i inovacije, rečeno je na panelu.

Na panelu su sudjelovali Mario Antonić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta, Ivica Mudrinić, suosnivač HUB385, Tomislav Jukić, član uprave mStarta za razvoj, Goran Radman, prodekan za međunarodnu suradnju iz Algebre, i Bror Salmelin, savjetnik Europske komisije za inovacije. Panel je moderirao Luka Sučić iz HUB385.

Kad govorimo o kreiranju ekosustava, sve počinje i završava s ljudima, bilo da je riječ o vladi, znanosti ili poslovanju, rekao je Mario Antonić na početku i naglasio sastojke ključne za inovaciju, a to su ljudi te suradnja između ljudi i različitih organizacija. S time se slaže i Ivica Mudrinić koji je istaknuo:

Ako pogledamo kulturu u Hrvatskoj, vidjet ćete da obično gledamo s visoka na one koji su pokušali nešto, ali nisu uspjeli. Iako bismo zapravo trebali slaviti njihove neuspjehe.

Korporativna kultura je slična – ako postoji kultura tolerancije i povjerenja, tada ćete imati inovaciju, no neće je biti ako se radi o korporaciji koja se svodi na kontrolu i naređivanje. Edukacija je jedan od ključnih čimbenika koji potiče kreativnost i inovaciju, smatra Mudrinić. Dodao je kako je, nažalost, većina obrazovnih sustava današnjice kreirana prema potrebama industrijskog društva te da to ubija inovativnost i kreativni potencijal.

Dio problema leži u visokom obrazovanju

Goran Radman je istaknuo važnost cjeloživotnog učenja, ali i kako u Hrvatskoj ne govorimo otvoreno u problemima koje imamo u visokom obrazovanju, posebno na sveučilištima.

Institucionalna i kurikularna reforma je zaustavljena, a umjesto toga vlada koristi i investira javne resurse u sustav koji ne funkcionira dobro.

Govoreći o regulaciji i o tome je li Europa spremna za ekonomiju temeljenu na inovacijama, Bror Salmelin iz Europske komisije je rekao kako je, ovisno o području poslovanja, potrebno više ili manje regulative.

Moramo se sustavno pomicati prema donošenju javnih politika zasnovanih na dokazima i to onima zasnovanima na eksperimentima u stvarnom svijetu. Treba pustiti da tržište samostalno djeluje i regulirati prema potrebi, ali i staviti takav način razmišljanja u praksu te ćemo tek tada moći razvoj pogurati brže i dalje.

Kako kapitalizirati potencijale Europe?

mudrinic_panel_corp2in

Tomislav Jukić iz mStarta smatra kako bismo se trebali ugledati na dobre prakse gospodarski najkonkurentnijih zemalja svijeta.

Mudrinić smatra kako je problem Europe upravo to što zaostaje u inovacijama, jer su najveće svjetske kompanije, posebno tehnološke, američke. Međutim, Bror Salmelin se usprotivio tome rekavši kako, prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, u Europi imamo zemlje koje su ispred ili u rangu SAD-a. Dodao je da možemo biti i bolji od kopiranja modela Silicijske doline, ako iskoristimo vlastite prednosti, a to je mnoštvo izvrsno obrazovanih ljudi.

Nitko drugi to nema, ali izazov je kako kapitalizirati to znanje.

Mudrinić je iz svog iskustva istaknuo kako u velikim korporacijama obično postoji otpor promjenama pa, ako tvrtka želi inovacije, mora izolirati, odnosno “držati” sa strane ljude koji će raditi na tome.

Obrazovanje treba djecu učiti postavljati pitanja

Govoreći o tome što država može napraviti za stvaranje okruženja koje će poticati inovativnost, Tomislav Jukić iz mStarta ističe uvođenje dobrih praksi gospodarski najkonkurentnijih zemalja, poput Njemačke, Južne Koreje, Švedske ili Švicarske, a koje su primjenjive i kod nas. Jer iako je riječ o međusobno različitim zemljama, zajedničko im je poticanje poduzetništva i razvijeni obrazovni sustavi. Neke od mogućih mjera uključuju kreiranje odgovarajućih zakonodavnih i poreznih okvira koje olakšavaju i potiču poslovanje (otvaranje novih tvrtki i dodatno ulaganje u postojeće), smatra Jukić.

Kao i drugi panelisti, istaknuo je važnost obrazovnog sustava koji će uključivati što više praktičnog rada od najranije dobi.

Na taj način će djeca od malena usvajati vještine istraživanja, analize i prezentacije rezultata. Naučit će kako je često prije uspjeha potrebno puno neuspješnih pokušaja, naučit će pokušavati bez straha i naučit će kako tražiti rješenja. Mislim kako je suštinska promjena u tome što obrazovanje u budućnosti ne treba težiti tome da učenicima pruži sve odgovore, nego ih treba naučiti postavljati prava pitanja. Stalno.

Spominjući mStartove aktivnosti na promicanju dobrih ideja naveo je suradnju sa Zagrebačkim inkubator poduzetništva od samih početaka, povezanost s akademskom zajednicom kroz istraživačke projekte s fakultetima i studentski natječaj Inovacijom do poslovne prilike koji već nekoliko godina uspješno provode u suradnji s tehnološkim fakultetima u Zagrebu. Također, tu je i suradnja s globalnom Open innovation istraživačkom zajednicom kroz Nine Sigma, a pokrenuta je i interna inovacijska platforma iz koje je, primjerice, proizašao i EventWallet, a koji sada dolazi u kombinaciji s uslugom SnapTap, koju je kreirao startup iz njihova akceleratorskog programa.

4 koraka za zdrav i inovativan ekosustav

Za kraj, konkretne mjere koje bi u Hrvatskoj pomogle stvaranju zdravog i inovativnog ekosustava svode se na obrazovanje, komunikaciju i razmjenu ideja, deregulaciju i stvaranje kulture promjene unutar društva koje neće stigmatizirati neuspjehe, zaključeno je na panelu.