Ana Pauzar, voditeljica projekta Hack it!

Od igre sa ‘šarenim’ otpornicima do vođenja telekoma u novo doba komunikacije

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

Na dan Ade Lovelace razgovarali smo s Anom Pauzar, diplomiranom FER-ovkom i voditeljicom projekta Hack it!, hackathona Hrvatskog Telekoma, kojim se žele pronaći rješenja za komunikaciju budućnosti. Koje trendove i sama vidi na ovom polju, gdje vidi ulogu telekoma u komunikaciji budućnosti i kako zainteresirati što više mladih za STEM da bismo mogli imati još bolja rješenja – u budućnosti – otkriva za Netokraciju.

Ana Pauzar voditeljia je hackathona Hack It koji se održava 4. i 5. studenog u Zagrebu pod temom - budućnost komunikacija.

Ana Pauzar voditeljica je hackathona Hack it! koji se održava 4. i 5. studenog u Zagrebu pod temom – budućnost komunikacija.

Ja u Londonu, ona u Zagrebu. Kako ćemo odraditi intervju? Logično rješenje je Skype. A Skype, logično, za sobom povlači i poteškoće u uspostavljanju (video) poziva. Ovaj je put ishod bio onaj najgori – poziv nismo mogle uopće uspostaviti. Srećom, alternative ima, stoga smo se nakon kratkog dogovora prebacile na Viber. Ni tu situacija nije bila bajna, kamera se ugasila usred razgovora, ali bar smo ga uspjele dovršiti. Barijeru zvanu udaljenost donekle smo premostile.

Uvijek kad se dogode takvi problemi, sjetim se svoje starije rodbine koja je godinama galamila u slušalicu ne bi li je rođaci u tuđini bolje čuli. Nekad je to doista bilo i potrebno, danas više nije. Tješim se da će i ove tipične boljke moderne komunikacije (uskoro) riješiti neki novi klinci. Među ostalim, to je jedan od razloga zbog kojih se 4. i 5. studenog u Zagrebu organizira hackathon Hack it!, posvećen upravo budućnosti komunikacija.

Voditeljica projekta i jedna od mentorica na hackathonu je Ana Pauzar iz Hrvatskog Telekoma. Nemirna duša, kaže za sebe, ali sam pogled na njen životopis pokazuje da je ujedno i osoba koja zna što želi. Studirala je Fakultet elektrotehnike i računarstva, točnije telekomunikacije, a potom i ekonomiju. Te je dvije ljubavi uspješno spojila – godinama radi u telekomunikacijama, na vođenju i razvoju projekata, a posljednjih pola godine vodi tim koji bi, ukratko, trebao pronaći the next big thing. Rade to na način da pronalaze rješenja i tehnologije koje bi bile komplementarne poslovanju telekoma, ali koji bi i njegovu ponudu trebale nadopunjavati i proširivati. Fokus je tu na unaprjeđivanju digitalnih korisničkih iskustava, a upravo je i Hack it! jedan od načina da se to postigne.

Startupi i korporacije. I obrnuto.

Ana već ima iskustva u mentoriranju startupa, projekata koji će promijeniti svijet – ili barem njegov djelić – kroz hub:raum, inkubator Deutsche Telekoma. Zadovoljna je što se hrvatski projekti nerijetko u programima koje organizira taj inkubator, kao što je Warp, pokažu u dobrom svjetlu – tako je jedan od hrvatskih projekata, Vyoocam, u svibnju odnio pobjedu.

Svjesna je i vrijednosti takvih startupa za velike sustave – oni donose nešto novo, zanos, inovativnost, kreativnost, odnosno dodatni push korporacijama da se fokusiraju na novi način razvijanja usluga. No, što korporacije donose startupima?

Dijelu startupa nedostaje znanja i vještina koji bi njihovim projektima dali zaokruženiju sliku. Nerijetko sam viđala tehnički ispolirane proizvode, koji ujedno nemaju razrađenu poslovnu stranu priče ili dizajn. Akceleratorski i inkubatorski projekti bitni su za takve projekte da narastu i razviju se.

Disruptivni komunikacijski modeli – (ne)prilika za telekome?

A da bi i jedan telekom rastao i razvijao se, i on mora biti u tijeku s trendovima. Na području komunikacija vidimo razna rješenja koja su uzdrmala telekome, kojima su i Skype i Viber i drugi slični alati svojevrstan trn u oku, ali i prilika da prošire svoju ponudu. Što jedan telekom danas treba raditi ne bi li (p)ostao uspješan? Ana zna:

Biti inovativan na polju komunikacija. Biti u tijeku s trendovima. Recimo, milenijalci i generacija Z donose značajne promjene u ponašanju i načinima komunikacije. Na tom polju nalaze se stvari koje su starijim generacijama jednostavno nezamislive.

Primjerice, Snapchat je mnogima nezamisliv način komunikacije, dok će ga drugi koristiti svakodnevno. Ana priznaje da ga sama koristi samo u komuniciranju s mlađom rodbinom, ali i da svaka od desetak (da, brojala je i iznenadila se brojkom) aplikacija koje često koristi za komunikaciju zapravo imaju različitu svrhu – bilo da je riječ o internim poslovnim alatima ili Whatsappu, Messengeru, Hangoutsu za razgovor s prijateljima (ili Viberu za intervju s udaljenim novinarkama). Lako je tu prepoznati i prednosti i prostor za poboljšanje postojećih rješenja.

Kvaliteta je prednost, posebice u poslovnoj komunikaciji. Svi znamo – ako želimo nešto pouzdano, koristit ćemo tradicionalne alate gdje je najmanja vjerojatnost da će nešto poći po zlu. U neslužbenoj komunikaciji to je možda manje bitno.

Budućnost budućnosti komunikacija

A možda se u budućnosti konačno riješe ovakve situacije. :)

A možda se u budućnosti konačno riješe ovakve situacije. :)

A buduća rješenja? Čije naznake već vidimo danas? Nekoliko dana nakon što je Mark Zuckerberg, čiji je Facebook vlasnik Oculus Rifta, najavio niz novosti koje će itekako utjecati na konzumiranje i shvaćanje virtualne stvarnosti, nije se mogla izbjeći priča o trendu VR-a i AR-a.

Već danas vidimo povećanu video komunikaciju. Snapchat, a sad i njegove naočale Spectacles, to će odnijeti na višu razinu. Tu su i AR i VR, koji unose kreativnost, ali i zadovoljavaju želju da komunikacija bude što više face to face. Ali i da bude – zabavna. To je element koji se ne smije izostaviti.

Dodaje i umjetnu inteligenciju za koju smatra da će promijeniti način na koji komuniciramo i uspostavljamo kontakte. A u budućnosti… Tko zna. Ne krije veselje zbog iščekivanja rješenja koja će se predstaviti već na nadolazećem hackathonu, a koji će nam dati uvid upravo u ono što nas čeka.

Ne želim sudionike usmjeravati, želim da sve ostane otvoreno u njihovoj kreativnosti. Bilo bi odlično kad bismo vidjeli ideje koje su toliko jednostavne da se upitamo – kako se i sami toga ranije nismo sjetili?

(Ako vam neko takvo rješenje već kopka maštu, možda je sad pravo vrijeme da se prijavite za hackathonglavna nagrada je, osim časti i slave, 20.000 kuna i mogućnost da svoju ideju i prototip pretvorite u proizvod te ga plasirate korisnicima kroz DT-ovu mrežu, kao i da sve to predstavite investitorima. Prijave traju samo do 20. listopada!)

Promicanje STEM-a za novo doba

Da bismo mogli zakoračiti u novo doba, treba nam što više ljudi u STEM-u. Da bi ih što više tamo bilo, treba konstantno smišljati nove aktivnosti koje bi ih potaknule.

Da bismo mogli zakoračiti u novo doba, treba nam što više ljudi u STEM-u. Da bi ih što više tamo bilo, treba konstantno smišljati nove aktivnosti koje bi ih potaknule.

Za kraj, vratimo se na početak priče. Na Dan Ade Lovelace, kad se potiču i slave postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, željela sam čuti što je Anu ponukalo da se i sama upusti u tehnološki svijet. Nije me iznenadilo kad je odgovorila da je još u osnovnoj školi znala da želi studirati elektrotehniku.

Sve je to došlo prirodno, a na to su utjecali i roditelji. Otac je inženjer elektrotehnike, a majka je poduzetnica, stoga sam odmalena u tom segmentu. Najveća radost mi je u djetinjstvu bila uzeti tati lemilicu i lemiti elektroničke komponente. Privlačili su me i šareni otpornici, a tek sam kasnije doznala čemu oni zapravo služe.

No, iako sam ja poticaj dobila još u djetinjstvu, od roditelja, ne mora to uvijek biti tako. Zato se mora raditi više na promoviranju STEM područja. Ono možda izvana djeluje hladno, rigidno, zbog čega zna odbiti djevojčice koje ni ne znaju da je cijelo područje zapravo strašno kreativno. Pomiče granice, otvara puno opcija. Recimo, danas pričamo o putovanju na Mars, koje fascinira većinu, a ništa toga ne bi bilo bez STEM-a.

Drago mi je da radim u kompaniji poput HT-a, koja se na svim razinama uključila u poticanje i promociju STEM obrazovanja. Kompanija je pokrenula HT STEM HUB program, koji funkcionira kao inkubator za poticanje razvoja vještina na ovom području kroz program stipendiranja.

Sve više aktivnosti potaknut će nas i dovesti u novo doba. A Hack it! je na dobrom putu da nas pogura prema novom dobu komunikacije, ali i da stvori aktivnu akademsku startup zajednicu STEM stručnjaka, zaključuje moja sugovornica. Hoćete li joj se pridružiti?