ACTA: gora od SOPA-e, više od zakona

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

ACTA je multilateralni sporazum koji predlaže međunarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva. Cilj je, dakle, ostvariti isto što su pokušavale ostvariti SOPA i PIPA, no drugačijim sredstvima.

Dok su SOPA i PIPA predlagale da se kažnjavaju i ukidaju stranice koje sadrže materijal koji krši autorska prava (makar i u tragovima, poput linka), ACTA je okrenula stvar. Umjesto pokušavanja uklanjanja spornog materijala s interneta ili sprečavanja pristupa tom materijalu, ACTA predviđa kontrolu korisnika interneta. Internet provideri trebali bi kontrolirati podatke koji prolaze njihovim sustavom i obavijestiti vlasnike autorskih prava o kršenju i šteti koja im je učinjena.

Nakon PIPA-e i SOPA-e, na red je došla ACTA. Izvor ilustracije: Scriptgirl

ACTA (punim imenom: The Anti-Counterfeiting Trade Agreement, odnosno Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja) multilateralni je sporazum koji predlaže međunarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva. Cilj je, dakle, ostvariti isto što su pokušavale ostvariti SOPA i PIPA, no drugačijim sredstvima.

Dok su SOPA i PIPA predlagale da se kažnjavaju i ukidaju stranice koje sadrže materijal koji krši autorska prava (makar i u tragovima, poput linka), ACTA je okrenula stvar. Umjesto pokušavanja uklanjanja spornog materijala s interneta ili sprečavanja pristupa tom materijalu, ACTA predviđa stalnu kontrolu korisnika interneta. Internet provideri trebali bi kontrolirati podatke koji prolaze njihovim sustavom i obavijestiti vlasnike autorskih prava o kršenju i šteti koja im je učinjena.

Pregovaranje o ACTA-i započele su još 2006. godine Sjedinjene Američke Države i Japan. 2007. godine priključile su se Europska unija i Švicarska. Naknadno su im se pridružile Australija, Južna Koreja, Novi Zeland, Meksiko, Jordan, Maroko, Singapur, Kanada i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Samo pet zemalja članica EU nije do sad potpisalo taj sporazum: Cipar, Njemačka, Estonija, Nizozemska i Slovačka.

Što bi ACTA trebala biti, a što zapravo jest?

Electronic Frontier Foundation, međunarodna neprofitna organizacija koja zastupa zaštitu korisničkih digitalnih prava, ističe kako će nas ime sporazuma navesti da pomislimo kako se radi samo o fizičkim dobrima (poput lijekova, sjemena biljaka i industrijskih proizvoda). No, osim toga, u ACTA-i je vidljivo i da ciljaju na internetsku distribuciju i informatičke tehnologije.

ACTA bi trebala zaštiti autorska prava, no pod koju cijenu? Osim što obvezuje ISP-ove da kontroliraju svoje korisnike, ACTA predviđa osnivanje posebnog tijela koje bi trebalo paziti da se pridržavamo sporazuma. Uz to, to tijelo bi moglo i samoinicijativno mijenjati tekst sporazuma, nakon što je potpisan! Niti javnost niti domaći sudovi ne bi mogli kontrolirati to “samostalno tijelo”, piše Mashable. ACTA u svom tekstu predviđa “odgovarajuću pravnu zaštitu i djelotvorne pravne lijekove“, no naravno da ih ne definira, tako da je tekst vrlo nejasan i ostavlja mjesta slobodnoj interpretaciji.

Europska komisija na svojim je stranicama objavila sadržaj u kojem objašnjava što je ACTA. Ističu kako ACTA neće ograničiti slobode interneta, neće ukidati web stranice, neće promijeniti način na koji koristimo internet. Je li to stvarno istina? Pogledajte video koji će vam vrlo slikovito objasniti kako funkcionira ACTA:

Protesti na ulicama i u parlamentima

Zbog potpisivanja ACTA-e u poljskom parlamentu grupa zastupnika pojavila se s Guy Fawkes maskama koje u svom logu koristi hakerska skupina Anonymous. Zastupnici su tim protestom priključili brojnim protivnicima ACTA-e koji su u Poljskoj u znak protesta izašli na ulice i vikali “Ne cenzuri!

Protest u poljskom parlamentu. Slika preuzeta iz Anonymous tvita

Službeni izvjestitelj EU parlamenta za ACTA-u Kader Arif odstupio je sa svoje pozicije nakon ceremonije u Tokyju na kojoj su, u utorak 26. siječnja, većina zemalja EU potpisale ACTA-u. Arif je istaknuo “izostanak sudjelovanja organizacija civilnog društva, netransparentnost od samog početka pregovora te neprihvaćanje opetovanih zahtjeva Europskog parlamenta”, piše Internet za sve za Gadgeteriju. Mashable prenosi Arifovu izjavu:

Ovaj sporazum može imati velike posljedice na život naših građana, a ipak je sve učinjeno na takav način da Europski parlament nema riječ o tom pitanju. Zato danas, prilikom podnošenja ovog izvješća, želim poslati snažan signal i upozoriti javnost o ovoj neprihvatljivoj situaciji. Ne želim sudjelovati u ovoj maskeradi.

 

ACTA – više od zakona

ACTA je međunarodni ugovor, a prema Ustavu RH (članak 140.) međunarodni ugovori koji su ratificirani (potvrđeni) u skladu s Ustavom “čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona“. I tako, kad Europska komisija kao pozitivnu stranu ACTA-e ističe da ona, za razliku od SOPA-e, nije zakon, potpuno su u pravu: ACTA je, potencijalno, više od zakona. 

Kao što hrvatsko zakonodavstvo traži da se međunarodni ugovori ratificiraju da bi postali važeći, i u EU potrebno je međunarodni ugovor ne samo potpisati, nego i potvrditi u parlamentu.

Organizacije za zaštitu digitalnih prava, uključujući #InternetZaSve, kao i brojne druge organizacije, nastavit će vršiti pritisak na sve relevantne institucije kako bi Europski parlament i parlamenti država članica odbili ratifikaciju ACTA sporazuma kada ona dođe na dnevni red. Pozivamo i sve medije u Hrvatskoj, iako još nije članica Europske unije, da nam pomognu senzibilizirati i informirati stručnu i širu javnost o ovoj temi, daleko bližoj i opasnijoj za naš internetski prostor nego što su to, također problematični, zakonski prijedlozi SOPA i PIPA.

To znači da, iako je vijest o masovnom potpisivanju ACTA-e odjeknula kao bomba u medijskom prostoru, još uvijek nije sve gotovo. Nakon Amerike, sad je na Europi da izvrši pritisak na svoje političare i da osigura da se ACTA ne ratificira. Proširite riječ o ovom sporazumu. Potpišite peticiju. Pošaljite prijateljima link na ovaj članak ili brošuru koja objašnjava ACTA-u. Pošaljite pismo ili email Vladi, jer ćemo i mi imati svoje promatrače u Europskom parlamentu!

It ain’t over until the fat lady sings. And Europe ain’t singing.